lice (foto:cure.ba)
1. Slušamo s obje strane mozga
Dok muškarci slušaju samo s lijevom stranom mozga, koja je zadužena za slušanje i čitanje, većini žena kod te se aktivnosti uključuje i desna strana, zadužena za kreativnost i ekspresiju. To bi moglo objasniti zašto žene obično ‘čuju’ ono što je ostalo nedorečeno u razgovoru.
2. Na fotografijama izgledamo mlađe nego muškarci
Zbog hormonalnih promjena žene gube kolagen u koži puno brže od muškaraca, ali bez obzira na to, muškarci i dalje izgledaju starije do nas, naročito na fotografijama.
To je zato jer muškarci imaju deblju kožu na kojoj se bore i staračke mrlje prije pojavljuju, ali i zbog svakodnevnog brijanja koje jako oštećuje kožu te nanošenja losiona poslije brijanja punih hemikalija.
3. Menstrualni ciklus može pomoći kod planiranja odlaska zubaru
Trebate li vaditi zub, izvadite kalendar. Ovaj zahvat preporučuje se raditi tokom zadnjeg nedjelje menstrualnog ciklusa (između 23. i 28. dana), kad je nivo ženskog polnog hormona estrogena najniži, jer će tada najmanje boljeti.
Ako ste trudni ili planirate trudnoću trebate znati da navala estrogena takođe može uzrokovati natečene desne što povećava rizik od gingivitisa zbog čega bi trudnice otprilike svaka tri mjeseca trebale čistiti kamenac i pregledavati zube.
4. Averzija prema zmijama i paucima može biti genetska
Zašto se žene više boje insekata i gmizavaca pokušalo se doznati istraživanjem u kojem su se jedanaestomjesečnim bebama naizmjence pokazivale fotografije paukova i nasmiješenih ljudi. Djevojčice su duže gledale ljude, a kraće paukove, dok su dječaci proveli istu količinu vremena promatrajući obje slike.
Hipoteza je da su se žene evolucijom razvile tako da imaju averziju prema paukovima, zmijama i drugim otrovnim stvorenjima kako bi mogle štititi svoju djecu kod kuće, dok su muškarci vani lovili i skupljali hranu.
5. Imamo duže crijevo od muškaraca
Glavni organi za probavu isti su i kod žena i kod muškaraca, ali je kod žena donji dio debelog crijeva duži. Osim toga, ženin donji dio trupa praktično je nadut zbog reproduktivnih organa. To znači da je kod nježnijeg pola puno više organa stisnuto u manji prostor!
6. Bolje raspoznajemo mirise i vidimo širi spektar boja
Oba pola imaju podjednako jak osjet njuha, ali žene su puno vještije u raspoznavanju mirisa.
Ta sposobnost naročito je naglašena u reproduktivnoj dobi, što je najvjerovatnije povezano s hormona. Čudesna je i činjenica da žene mirisanjem majice te osobe mogu raspoznati je li neko pod stresom, naročito ako je riječ o njihovim partnerima.
Dok muški teže raspoznaju crvene i zelene nijanse, žene vide više nijansa u crveno-narančastom spektru boja. Ova prednost najvjerovatnije se razvila kod naših ženskih pradavnih predaka koji su skupljali hranu kako bi mogle raspoznati između bobica, lišća i buba.
7. Patimo jače od muškaraca
Kada žene i muškarci imaju isti zdravstveni problem, bilo da je riječ o karcinomu, problemima s leđima ili zaraznim bolestima, žene će prije reći da pate. To je zato jer osjećaju bol intenzivnije od jačeg pola, za što su, kao i u prethodnom slučaju, odgovorni hormoni.
Naime, visoka nivoa estrogena podstiče sistem u mozgu koji umanjuje bol, a kada nivoa padne (u određenim dijelovima menstrualnog ciklusa ili nakon što žena rodi), taj sistem prestane djelovati zbog čega žene imaju intenzivniju fizičku reakciju na ono što ih boli ili tišti u to vrijeme.
8. Biološki smo ‘izgrađene’ da plačemo
Žene plaču pet puta češće od muškaraca, ali to nije zato jer društvo lakše prihvata uplakanu ženu, nego zbog bioloških faktora. Ženske suzne žlijezde drugačije su građene od muških, a uz to su i veće što je jedan od bioloških razloga zašto se lako rasplačemo.
Drugi je hormon prolaktin (koji ima značajnu ulogu kod dojenja) koji reguliše nastanak suznih žlijezda i pomaže u stvaranju suza. Do 18. godine nivo prolaktina u krvotoku žene za 50 posto je veća nego kod muškarca.
9. Vagine i morski psi imaju nešto zajedničko
Prirodni vaginalni lubrikant, sadrži, između ostalog, i skvalin, materija koja je nađena u jetri morskog psa.
Derivat skvalina iz jetrenih masnoća morskog psa ponekad se dodaje hidratantnim kremama za kožu na koju djeluje ublažavajuće i omekšavajuće. Isti je derivat koristan i za zdravlje: otkriveno je da štiti zdrave ljudske ćelije od štetnog uticaja lijekova za hemoterapiju bez da umanjuje učinak lijeka na ćelije zahvaćene tumorom.
Zadovoljna
