muškarac (foto:cure.ba)
Ako pogledate muško tijelo ispod haube, otkrit ćete puno više od jednostavnog, seksom motiviranog sistema. Naučnici još pokušavaju odgonetnuti neke od misterija muškog tijela, a stranica Livescience otkriva neke fascinantne činjenice.
1. Šta je u spermi?
Ljepljiva tekućina koja je proizvod ejakulacije sadrži više od spermija (sićušnih nositelja DNK-a koji kao ludi plivaju utrkujući se do najbliže jajne ćelije). Ejakulat je kombinacija sperme i tekućina koje proizvode pomoćne žlijezde oko penisa. Sastoji se od fruktoze, molekula masnih kiselina prostaglandina te proteina koje hrane spermije i pomažu im plivati. Dodatne tekućine iz prostate i bulbouretralne žlijezde su blago alkalne čime se smanjuju kiselost urina u uretri, neutralizira kiseli okoliš vagine te služi kao lubrikat vrhu penisa prilikom penetracije.
Ono što muškarac jede utiče na kvalitetu njegova ejakulata, otkriva studija objavljena 2012. u časopisu Human Reproduction: muškarci koji češće konzumiraju masne kiseline omega-3 imaju bolje formirana spermu od onih koji jedu manje masnoća iz ribe.
Iako ejakulat nosi određenu količinu spermija koji mogu oploditi jajnu ćeliju, neke su žene na to alergične te reaguju genitalnim svrbežom, peckanjem i oteklinama. U teškim slučajevima, žene mogu reagovati osipom ili oticanjem drugih dijelova tijela, pa čak i otežano disati. Stručnjaci su 2011. na godišnjoj konferenciji American College of Allergy, Asthma and Immunology predložili jedinu moguću terapiju: češći seks.
2. Natečene prepone
Hernija je meko područje u vanjskom sloju trbušne šupljine koje natiče prema van poput malih balona. Postoji nekoliko vrsta kile, zavisno gdje se na trbušnom zidu formira. No preponska kila ili ingvinalna hernija koja se proteže na obje strane prepona češća je kod muškaraca nego kod žena. Slabe tačke u preponskom prstenu, strukturi koja se sastoji od mišića, krvnih žila i sjemenovoda i služi kao veza testisa s ostatkom urogenitalnog sistema, može dopustiti mastima ili dijelovima tankog crijeva da se provuku stvarajući oticanje u preponama.
3. Njegov drugi mozak
Neki refleksi ili nekontrolisani pokreti mišića, dobro su poznati. Udarcem područja ispod koljena, potkoljenica će se trznuti prema gore. No mogli biste se iznenaditi činjenicom da i mišići omotani oko testisa takođe imaju reflekse. Kad se dodirne to područje, vjerovatno neće doći do reakcije koju ste očekivali. Ti su mišići obično odgovorni za povlačenje testisa bliže tijelu kada se snizi temperatura ili kada se muškarac seksualno uzbudi. Taj se refleks aktivira kada pomilujete unutrašnji dio njegova bedra: mišići će testis, na strani bedra koje ste pomilovali, povući prema tijelu.
4. Čemu služi prepucij?
Kožica, koja se uklanja obrezivanjem, dvostruki je sloj kože i sluznice koja pokriva penis kada je organ opušten. Iako se još uvijek raspravlja o svim funkcijama kožice, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da neobrezani muškarci imaju veći rizik od zaraze HIV-om. Langerhansove ćelije koje se nalaze u sluznici kožice osjetljive su na infekcije HIV-om i mogu poslužiti kao tačka ulaska virusa u tijelo.
Studije Svjetske zdravstvene organizacije pokazale su da obrezivanje smanjuje rizik od zaraze HIV-om kod heteroseksualnih muškaraca za 60 posto.
5. Istorija obrezivanja
Jedan od najranijih prikaza muškog obrezivanja nalazi se na umjetninama u egipatskim grobnicama nastalim oko 2.300 godina prije Hrista. Za vrijeme Otomanskog i Maurskog carstva, kao i u nacističkoj Njemačkoj, to se smatralo znakom visokog društvenog položaja. Obrezivanje je važno u židovskoj i islamskoj religiji gdje se doživljava prelaznom fazom prema muškosti.
Obrezivanje je tek krajem 19. vijeka postalo predmetom zdravstvenog interesa. U jednom se razdoblju obrezivanje smatralo tretmanom protiv antisocijalnog ponašanja i paralize, a svojevremeno se krivilo za pad seksualnog užitka.
Nedavne su studije pokazale da obrezivanje smanjuje rizik od zaraze HIV-om kod muškaraca.
6. Muška laktacija
Muška prsa u pravilu ne proizvode mlijeko. No pod određenim okolnostima, mogu i to: primjerice, ekstremno izgladnjivanje, hormonske terapije za neke zdravstvene probleme te mehanička stimulacija, mogu izazivati mušku laktaciju. Ovaj je fenomen drukčiji od ginekomastije, povećanja muških prsa što je posljedica neravnoteže testosterona i estrogena. Studije su takođe pokazale da se muška laktacija može takođe pojaviti kada sredstva za smirenje poremete funkciju hipotalamusa – regije mozga koji kontroliše hipofizu koja je izvor prolaktina.
7. Tajne ‘onih’ centimetara
Uprkos beskonačnim raspravama u svlačionicama, studija iz 1996. objavljena u časopisu Journal of Urology otkrila je da se ne može predvidjeti dužina penisa u erekciji uspoređujući s falcidnom (opuštenom) verzijom. Neki penisi postaju veći u erekciji, a neki približno iste dužine.
8. Muška G-tačka
Prostata je najpoznatija po svojoj ulozi u reprodukciji – ona oslobađa tekućinu koja pomaže spermijima da plivaju i štiti ih dok ne odu u penis. No ponekad je prostata poznata i kao muška G-tačka. Ova žlijezda veličine oraha koja se nalazi oko vrata mokraćnog mjehura i uretre, može se osjetiti i stimulirati kroz analni kanal.
Muškarci mogu doživjeti orgazam stimulacijom prostate.
9. Miris ljubavi
Muška tijela ponekad ne mirišu najljepše. Razlog? U usporedbi sa ženama, muškarci imaju više hormona androstenona koji se luči znojem i mokraćom. Hormon djeluje kao feromon u nekih sisara i signalizira seksualne i socijalne podatke drugim životinjama. Premda ljudi mogu osjetiti androstenon, nejasno je igra li taj hormon sličnu ulogu kod ljudi. Zavisno o genima, androstenon može mirisati kao urin ili vanilija, tvrdi studija objavljena 2007. u časopisu Nature. Neki ljudi taj miris uopšte ne mogu osjetiti.
10. Zašto još on treba prati zube?
Postoje različite nivoe bolesti desni, u rasponu od gingivitisa do hroničnog parodontitisa koji utiču na zdravlje drugih dijelova tijela, a ne samo usne šupljine. Bolesti desni povezane su s bolestima srca, dijabetesom i reumatoidnim artritisom. Druge su studije otkrile potencijalnu vezu između hroničnih bolesti desni i erektilne disfunkcije.
cure.ba
