Hrana (foto: cure.ba)
Znate li šta jedete? Znate li šta sve sadržavaju namirnice koje kupujete? Jesu li svi ti sastojci zdravi? Nažalost, mnoge namirnice sadržavaju sastojke koje nikako ne bismo mogli opisati kao dobre za zdravlje. Ipak, mjesta za paniku nema jer su opasnosti prisutne u tragovima. Ali, dobro je znati šta vas sve vreba iz hrane koje možda i volite, prenosi “tportal.hr”.
Otrov u korjenastom povrću
Možete li zamisliti da jedete hranu koja u sebi sadržava otrov poput arsena? Kakav god vaš odgovor bio, činjenica je da se upravo to u nekim namirnicama i nalazi. Naime, teški metali poput olova i arsena nalaze se u tragovima u tlu, a katkada pređu i na korjenasto povrće. ‘Dakle, korijen đumbira može imati neke tragove arsena ili drugih metala, ali u kukuruzu to nećete naći jer je udaljen od tla’, pojašnjava Clifford Coles, stručnjak za sigurnost hrane i predsjednik kalifornijskog konzultantskog društva za mikrobiologiju. Srećom, količine otrova u namirnicama koje su nam dostupne, toliko su male da nema potrebe za paniku.
Kancerogena tvar u prženoj hrani
Jeste li čuli za akrilamid? To je kemijska tvar koja se najčešće može naći u škrobnim namirnicama nakon prženja i pečenja. Primjerice, uočen je u kokicama koje su namijenjene za pripremu u mikrovalnoj pećnici, a ima ga i u krumpirovu čipsu. Neka ga istraživanja vezu uz razvoj karcinoma, ali prije nego vas uhvati panika, znajte da je oduvijek u određenoj mjeri prisutan u ljudskoj hrani, ali i kozmetici. No, nije riječ o velikim količinama, ali s obzirom na to da navedene namirnice ulaze u kategoriju nezdravih, ionako nije dobro pretjerivati s njima.
Sok s kukcima
Biste li jeli hranu kada biste znali da su u njoj dijelovi kukaca? Ako vam se i samo pitanje zgadilo, odgovor vam se neće svidjeti. Naime, neki proizvodi trebaju biti crvene boje, a ta se boja dobiva od kukaca, točnije od nekoliko vrsta uši. Ali bez panike – proizvođači su se zato odlučili jer se pokazalo da je to zdraviji izbor od umjetnih boja. Kukci se najčešće koriste za sokove koji trebaju biti crvene boje, ali i za neke jogurte.
Sol u konzervama ananasa
Kako bi ananas u konzervi zadržao lijepu žutu boju, proizvođači mu dodaju sol iako se ona tradicionalno ne koristi u čuvanju namirnica. ‘Kao što većina ljudi zna, sol nije pretjerano zdrava, a u ovakvim je kombinacijama posebno opasno jer ljudi ne očekuju sol u namirnicama poput konzerviranog ananasa. No, ona se tamo ipak nalazi’, ističe Clifford Coles. Ako ulazite u kategoriju ljudi koja posebno mora paziti na unos soli, ove informacije uvijek imajte na umu.
Amonijev sulfat u hljebu
Nije neobično kad se amonijev sulfat koristi kao dodatak raznim vrstama gnojiva, ali pomalo čudi spoznaja da ga ima i u hljebu. Dodaju ga krušnim proizvodima najčešće zbog boje. Naravno, nema ga u tolikim količinama koje bi mogle biti opasne za ljudsko zdravlje, ali unatoč tomu nije ugodno znati da nam je tako često pri ruci, ili bolje rečeno u ustima.
Kancerogena tvar u sokovima
Natrij benzoat je tvar koja se često može naći u džemovima, umacima za salatu, voćnim punjenjima, pivu i gaziranim bezalkoholnim pićima. Koriste se i za konzerviranje kiselih krastavaca, ali i za jestive preljeve. Njihov je zadatak bojenje hrane te regulacija kiselosti hrane. Spominje se kao kancerogeno sredstvo. Nakon što je dokazana njegova štetnost, proizvođači ga nastoje izbjegavati ili je njegova prisutnost toliko mala da je zapravo bezopasna.
Opasni začini
Iako silicijev dioksid može biti štetan za ljudsko zdravlje, ipak smo vrlo često s njim u doticaju. Naime, nerijetko se dodaju suhim namirnicama kako bi se spriječilo da povuku vlagu i postanu neupotrebljive. Najčešće se dodaju u začine, žitarice te supe u vrećici i šećer u prahu. Ali, nije riječ o velikim količinama pa ne treba strahovati za zdravlje.
cure.ba