mašina (foto:cure.ba)
Francuski “Mond” objavio je izvještaj “Evropskog potrošačkog centra” čiji istraživači tvrde da se današnji proizvodi bijele tehnike ili elektronski uređaji namjerno prave sa kraćim rokom trajanja.
U izvještaju “Programirana dotrajalost, produkt potrošačkog društva” navode se mnogobrojni primjeri kako potrošači dobijaju krajnji proizvod kome se već unaprijed zna kada će mu doći kraj. Kako se navodi, jedan od slučajeva su nove mašine za veš, koje su programirane tako da izdrže 2.000 do 2.500 pranja. Slično je i sa pojedinim novijim generacijama televizora, koji su podešeni da rade do 20.000 sati.
“Bubanj se sve više pravi od plastike, a ne od inoksa, što automatski znači da će cio mehanizam kraće trajati”, dodaje se u istraživanju “Evropskog potrošačkog centra”, uz sumnju da je dotrajalost proizvoda u Evropi namjerno planirana, kako bi se potrošači primorali da češće odlaze u kupovinu. Najčešće se radi o “funkcionalnoj grešci” nekog proizvoda. Kada samo jedan dio otkaže, prestaje da radi cijela mašina za sudove, veš ili, recimo, pegla. To se odnosi i na gotovo sve električne ili elektroničke proizvode – televizore, mobilne telefone, kompjutere…
Poznavaoci tvrde da se ova pojava naziva “stručno uprogramirana greška” i postoji već godinama. Svaki proizvod se testira na izdržljivost, ako su u pitanju mehanički proizvodi na tačno određen broj radnih sati i koji mora da odgovara garantnom roku. Isto je i kod elektronike, gdje se (javna je tajna) često softverski ubacuje greška. Zbog toga se dešava da je sa pojedinim uređajem sve u najboljem redu tačno koliko proizvođač odgovara za njegovu popravku.
Prema riječima Vladimira Vukašinovića, direktora firme Kvalitet a. d. Niš, evidentno je da je digitalna elektronika preuzela primat i da to može biti jedan dio problematike.
“Digitalne elektronike još samo nema kod pegli, mada se i tu može naći. Ali i vrsta i kvalitet materijala koji se upotrebljava u proizvodnji svakako igraju važnu ulogu. Recimo, ranije su se bojleri proizvodili od mnogo kvalitetnijeg i debljeg lima, to su činjenice. Ali proizvođači to ne rade na svoju ruku, već su spušteni standardi. Na taj način se i smanjuje rok upotrebe”, objašnjava Vukašinović za “Potrošač”.
Međutim, kako kaže, o ovoj problematici može da govori kao kupac iz iskustva, jer se ovo preduzeće ne bavi tom vrstom istraživanja.
Vukašinović ističe da postoji način da se u proizvodnji programira radni vijek proizvoda (recimo kod “led” televizora). Kod starih televizora poslije određenog broja godina se obično kvari katodna cijev, a to se ne popravlja, kaže naš sagovornik. On svakako poručuje kupcima da je sigurnije kupovati tehničku robu u provjerenim radnjama, a ne u sumnjivim prodavnicama i na buvljacima jer je na tržištu mnogo škarta, posebno u segmentu manjih uređaja kako što su pegle ili kvarce grijalice i drugi kućni aparati.
Prema pisanju stranih medija, posebna priča su mobilni telefoni (oni “pametni”) koji takođe često pate od “funkcionalne greške”. Dodatnu opremu je nakon nekog vremena gotovo nemoguće nabaviti jer se više i ne proizvodi, a za najnovije aplikacije vam treba i najnoviji model pametnog telefona.
U vodećim servisima napominju i da je pitanje kvaliteta tehničkih uređaja više usmjereno globalnoj ekonomiji i proizvodnji nego njima. Ipak, postoje neki noviji trendovi koje su uvidjeli.
“Ono što mi možemo sa sigurnošću da kažemo jeste to da se korisnici rjeđe odlučuju na popravku po isteku garantnog roka nego ranije. Razlog tome svakako može biti sveopšta dostupnost tehničkih uređaja koji iz godine u godinu postaju cjenovno pristupačniji”, navode u servisu “BG elektronik”, dodajući da u svemu tome značajnu ulogu ima i veoma brz napredak tehnologije.
“To čini da je aparat koji je star svega dvije godine, zapravo tehnički već zastario”, zaključuju u ovom servisu.
Evropski potrošački centar pozvao je nadležne u Evropskoj uniji da se ozbiljno uhvate u koštac s tim problemom i traži oštriju zakonsku zakonsku regulativu u pogledu vijeka trajanja nekog proizvoda. Prijedlog zakona podnijela je Evropska ekološka partija.
“Pritužbe na kvalitet bijele tehnike u Srbiji su na drugom mjestu, odmah iza obuće, a slijede mobilni telefoni. Takav redoslijed je već godinama i ništa se ne mijenja”, kaže Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.
Na šta obratiti pažnju prije kupovine
Kako je znatno teže istjerivati pravdu kada do problema sa uređajem dođe, na mnogo stvari bi trebalo obratiti pažnju prije kupovine. Na odabir proizvoda bijele tehnike utiče mnogo faktora. Najvažniji su najčešće cijena, kvalitet mogućnost plaćanja na rate, garantni rok, ali i trenutna akcija prodavca.
Zbog svega toga bi za sigurnu kupovinu trebalo odvojiti malo više vremena jer to može da spriječi potencijalne probleme poslije kupovine. U radnji uvijek možete od prodavca da zatražite garantni list koji biste pogledali prije kupovine ili da se kod trgovca raspitate o pojedinim detaljima koji kasnije mogu biti veoma važni:
– na šta tačno se garantni rok i sama garancija odnosi (koliki je garantni rok za aparat, a koliki za dijelove);
– u kom roku možete da vratite aparat uz garanciju povraćaja novca i da li je potrebno obrazloženje razloga zbog kojeg vraćate aparat;
– šta se dešava ukoliko se prilikom prvog korišćenja ispostavi da je aparat neispravan (najbolje rješenje je da vam aparat odmah zamijene drugim);
– kakav je postupak u slučaju kvara u garantnom roku;
– na koji način dokazujete da aparat nije pokvaren neispravnom upotrebom;
– koliki je maksimalni rok za popravku aparata u garantnom roku, odnosno kako oni tumače zakonski „razuman rok”;
– šta poslije isteka garantnog roka (koliko dugo je uvoznik u obavezi da obezbjeđuje rezervne dijelove i koji su ovlašćeni servisi).
Mondo
