Hipoteza može djelovati paradoksalno: kada smo gladni, rado ćemo naručiti sebi džinovski hamburger koji nismo u stanju da pojedemo, umjesto da poslušamo zdrav razum i da pojedemo salatu koju smo ponijeli od kuće. Međutim, naučnici tvrde da bi upravo nemir prouzrokan glađu mogao pozitivno da utiče na proces odlučivanja. Glad podstiče stanje uzbuđenja, koje individuu navodi na mudar izbor, a spriječava je da se upusti u nepotrebno i pretjerano razmišljanje, piše “Red info portal“.
U istraživanju je učestvovao 81 student, kojima je bilo zadato tri različita zadatka. Svima im je rečeno da noć prije eksperimenta ne večeraju. Narednog jutra, nekima je ponuđena hrana, drugima nije. U dva od tri testa, učesnici su morali da se oprobaju u ‘lowa Gamling Task’-u, klasičnom psihološkom testu koji se bazira na kockarskim igrama, koji se često koristi u procjenjivanju dinamika procesa odlučivanja. Treći zadatak, jedan upitnik, služio je za određivanje sposobnosti odlaganja nagrade u cilju da ona bude veća, pitanjem, na primjer, da li bi više želejli da danas dobiju 27e ili 50 za tri sedmice.
U ‘lowa Gambling Task’-u subjektima su se prezentovala 4 špila karata: ‘dva koja su bila dobra’, i u kojima je bilo manje ‘kaznenih’ karata ali i karata sa manjim ‘nagradama’; i dva ‘loša’ špila, u kojima je bilo karata sa većim ‘kaznama’ i sa većim ‘nagradama’. Studenti koji su bili gladni su pokazali da uspijevaju da identifikuju ‘dobre’ špilove, koji su garantovali veći dobitak na duže staze, brže od svojih kolega
U nekim situacijama, zaključili su istraživači, glad nas može intuitivno nagnati na odluke koje su bolje, dok, s druge strane, kada smo punog stomaka, lakše možemo da se izgubimo u lavirintu kognitivnih procesa. Ali ovo ne mora uvijek da bude tačno: na primjer, glad nam može značajno otežati situaciju u kojoj treba da se pridržavamo dijete ili da ostavimo pušenje.
Ovo ne mora da se odnosi i na ostala stanja koja podstiču uzbuđenje: nedavnim istraživanjem pokazalo se da se*sualno uzbuđenje navodi mozak da se koncentriše na trenutno zadovoljenje, ali nas ne vodi nužno ka boljim izborima i odlukama.
