Stan (foto: cure.ba)
S jedne strane, pored društvenog značaja stambene izgradnje u rješavanju egzistencijalnog pitanja stanovništva – krova nad glavom, rast obima stambene izgradnje značajno povećava privrednu aktivnost važne privredne grane – građevinarstva
Stanovi noviS druge strane, rast privredne aktivnosti građevinarstva ima multiplikativno dejstvo na ostalu privredu, jer rast njegove aktivnosti kao direktnog konzumenta proizvoda ostale privrede, značajno povećava aktivnost cjelokupne privrede, prvenstveno industrije građevinskih materijala, metalne i elektroindustrije, drvne industrije, energetike, uslužnih djelatnosti, trgovine i sl, piše InfoKom.
Kretanje stambene izgradnje ovisno je o visini investicija, tj. ekonomske snage i spremnosti društvene zajednice da se investira u rješavanja egzistencijalnog pitanja svoje populacije, a prvenstveno mlađe i socijalno ugrožene populacije, navodi u analizi stambene izgradnje objavljene u InfoKomu Vanjskotrgovinske komore BiH.
Cijene stanova su jedan od važnih faktora obima stambene izgradnje u BiH, ali uz opštu ekonomsku situaciju u zemlji, ključni faktor koji reguliše potražnju za stanovima i nekretninama uopšte. Kada su u pitanju prosječne cijene ovih stanova onda treba reći da jedino Federacija BiH statistički prati cijene završenih stanova, dok se na nivou BiH i Republike Srpske to statistički ne evidentiše. Zato se u nedostatku podataka, a radi ilustracije, daju podaci za Federaciju BiH, s tim da treba napomenuti da je situacija slična i u drugom entitetu, ali su prosječne cijene nešto niže nego u Federaciji BiH.
Cijene stanova i poslovnih prostora, kao i svuda u svijetu, zavise o nizu faktora. Ključni faktor u tome je lokacija stana ili nekretnine.
U 2012. godini, a prema podacima prikupljenim od građevinskih firmi i agencija za nekretnine u BiH, najviše cijene, bilo novih bilo starih stanova i poslovnih prostora, uobičajeno su zabilježene u većim urbanim centrima. Što se ide dalje od centra cijene su sve niže.
Cijene novih stanova u 2012. godini, zavisno od lokacije, kretale su se:
U Sarajevu 1.200 – 4.300 KM
U Mostaru 1.200 – 2.300 KM
U Tuzli 1.600 – 2.000 KM
U Zenici 1.600 – 1.800 KM
U Banjoj Luci 1.300 – 4.000 KM
Istočnom Sarajevu 1.350 – 1.500 KM
Kad su u pitanju cijene starih nekretnina onda su one, kao i cijene neopremljenih poslovnih prostora, u pravilu za oko 20-25% niže u odnosu na gornje cijene.
U cijelom poratnom periodu, potreba za stanovima iz godine u godinu je rasla. Danas se može reći da je potreba za stanovima izuzetno velika, pogotovo kada je riječ o mlađoj i socijalnoj kategoriji stanovništva. Međutim, zbog ekonomske situacije u zemlji i izrazito slabe kupovne moći stanovništva, potražnjaza stanovima i poslovnim prostorima je na vrlo niskom nivou. Ponuda starih i gradnja novih stanova sve do 2007. godine išla je ukorak sa potražnjom da bi nakon toga, pojavom svjetske ekonomske krize koja se postupno prenijela na naše banke i na našu zemlju, ta ponuda bila djelimično precijenjena i tržištu je ponuđeno više stanova i poslovnih prostora nego što je ono objektivno moglo da prihvati.
Ekonomska kriza i problemi u bankama koji su uslijedili drastično su se odrazili na pad potražnje za nekretninama. To je za rezultat imalo značajan rast broja neprodatih nekretnina koje su postale balast njihovim prodavcima.
Isto to može se konstatovati i kada je u pitanju prodaja ili iznajmljivanje poslovnih prostora, jer bez obzira što ne postoje egzaktni podaci, svjedoci smo da nam je najveći dio poslovnih prostora u većini slučajeva prazan.
Posljednja ekonomska kriza u svijetu postupno se prelila i na našu zemlju a njene posljedice najdirektnije su se odrazile na našu ekonomiju, probleme u bankama i drastičan pad kupovne moći stanovništva u protekle tri godine. Od 2010. do danas postupno je padao obim stambene izgradnje u BiH, ali je daleko brže padala kupovna moć stanovništva.
Po trenutnim procjenama, to je dovelo do toga da danas u BiH imamo 14–15 hiljada neprodatih stanova. Neprodati stanovi i poslovni prostori su mrtav kapital koji svakodnevno propada i skupo košta i njihove vlasnike i ovu zemlju.
Posljedica povećane ponude je i kontinuiran pad cijena nekretnina na tržištu BiH posljednjih godina. U proteklih šest godine, sa izuzetkom 2012. godine, prosječne cijene novih i starih stanova bilježe pad. Procjene govore da se i u ovoj godini može očekivati izvjesno sniženje cijena stanova. Međutim, mnogi smatraju da je sadašnji nivo cijena novoizgrađenih nekretnina dostigao dno ispod kog se objektivno niže ne može ići.
Pored ekonomske i političke krize u BiH, osnovni razlog za takvo stanje leži u nedostatku sistemskih rješenja stambene politike, prvenstveno društvenog podsticaja stambenoj izgradnji, ali i lošoj kreditnoj politici poslovnih banaka u finansiranju stambenih potreba stanovništva. Kakva su nam sistemska rješenja najbolje ilustruje činjenica da osim manjeg obima podsticanja stambenih potreba mladih i boračke populacije u velikim i bogatijim urbanim sredinama nema drugih oblika podsticajnog rješavanja izrazitih stambenih potreba. A kakva nam je kreditna politika banaka po pitanju kreditiranja stambenih potreba stanovništva najbolje ilustruju podaci da se samo najhrabriji sa solidnim porodičnim primanjima odlučuju na stambene kredite banaka u rješavanju egzistencijalnog pitana svoje porodice.
depo
