Hrana (Foto: Cure.ba)
Prije svega morate znati da vitamini najbolje reaguju i djeluju u vašem tijelu – ako su iz “životne” hrane. No ipak ne apsorbiraju se esencijalni nutrijenti lako što znači da mnogi od nas ne dobivaju dovoljno vitamina ili minerala. Da ne spominjemo neuravnoteženu prehranu lišenu određenih vrsta namirnica koja su nam prijeko potrebne, piše Yahoo.Shine.
Odredite trebate li u svoju dijetu ili način prehrane uvrstiti neke od ovih vitamina ili dodataka…
1. Vitamin E. Antioksidans je koji štiti tijelo od napada slobodnih radikala, odnosno molekula koje igraju ključnu ulogu u razvoju raka ili srčanih bolesti. Vitamin E jača imuno sustav. Andrea N. Giancoli s američke Akademije za dijetetiku kaže da većina ljudi dobijaju dovoljno vitamina E iz hrane koju jedu, a dobri su izvori biljna ulja, orasi, sjemenke, i lisnato zeleno povrće. Vitamin E se također dodaje namirnicama poput žitarica kao prirodni konzervans. Drugi razlog se držite prirodnih izvora vitamina E je taj da dodaci mogu biti štetni za ljude koji uzimaju lijekove za zgrušavanje krvi i druge lijekove.
2. Vitamin C. Mnogo je polemika oko toga koliko vitamin C može ublažiti prehladu. No, prema National Institutes of Health, konzumiranje velike količine može skratiti prehladu za jedan dan. Stručnjaci preporučaju uzimanje četiri tablete od 1000 mg dnevno s puno tekućine. Sarah Brett sa Sveučilišta u Idaho objašnjava da je vitamin C topiv u vodi tako da učinkovitije tjera viruse ako ga uzimate s puno tekućine. No treba ga početi uzimati na prve znakove simptoma.
3. Kalcij. Kosti se uvije nadograđuju bilo otpuštanjem kalcija ili pohranjivanjem. Tijelo treba dovoljno minerala, no nemojte pretjerivati. Ipak ako ste stariji od 40 trebali biste uzimati dopunske doze kalcija. Jedn europsko istraživanje na 24 tisuće ispitanika pokazalo je da dnevna doza od 2000 mg može povećati rizik od srčanog udara. Prije odluke o uzimanju dodataka provjerite raznu kalcija i koliko ga unosite hranom, kaže Giancoli. Preporučena dnevna doza je 1000 mg za žene mlađe od 50 i 1200 mg za one preko 50 te žene u menopauzi. Jedete li tri obroka mliječnih proizvoda dnevno, vjerojatno unosite dovoljne količine.
4. Vitamin D. Ovaj važan vitamin pomaže vašem tijelu apsorbirati kalcij. Ako ne dobijate dovoljno vitamina D, ili ako ga vaše tijelo ne apsorbira dobro, povećava se rizik za razvoj osteoporoze. Koža proizvodi vitamin D kada je izložena suncu, ali krema a sunčanje može smanjiti njegovu proizvodnju za nevjerojatnih 95 posto. Vitamin D je prisutan u samo nekoliko namirnica poput mlijeka, jogurta, i soka od naranče, kao i u masnijoj ribi poput lososa i tune. Zbog svih tih razloga u kombinaciji stručnjaci za osteoporozu preporučaju uzimanje dodatka D vitamina od 400 ij.
5. Omega-3 masne kiseline. Godinama su nas stručnjaci uvjeravali da ako želimo zaštitit svoje srce i mozak – moramo uzimati omega-3 masne kiseline. Razlog je jednostavan – malo namirnica sadrži ove vrlo bitne hranjive sastojke. Međutim nedavne studije kod sudionika nisu pokazale kognitivne ili kardiovaskularne koristi nakon uzimanja tableta. Preporuka je da se riba jede barem dva puta tjedno. Losos, skuša, pastrva i sardine imaju najviše količine ovih esencijalnih ulja, ali također možete se odlučiti i za bijelu ribu, kaže Giancoli. Ako ste pak alergični na ribu ili njen miris, ubacite u prehranu više lana, soje, uljane repice i oraha.
6. Ehinacea. Poput vitamina C, Echinacea je učinkovita kod sprečavanja prehlada. Nekoliko studija pokazalo je da uzimanje Echinacee kao čaja ili dodatka nije djelotvorno, međutim, drugi smatraju da može smanjiti vjerojatnost za razvoj prehlade od 45 do 58 posto. Problem je i u tome što se u istraživanjima koriste različite vrste Echinacea biljaka pripravljene različitim metodama, kaže Brett. Echinacea je najučinkovitija kada se uoče prvi simptomi i koristi se od 7 do 10 dana. Dnevna doza je dvije do četiri šalice čaja ili dvije tablete od 2000 mg tablete.
7. Ginkgo biloba. Iako se smatra kao suplement koji poboljšava kognitivne sposobnosti, britanski znanstvenici u nedavnm istraživanju pronašli su da ginko nema nikakav utjecaj na kognitivne funkcije bez obzira na dob, doza ili duljina uzimanja dodatak. I druge nedavne studije ukazuju da ginkgo ne “odbija” Alzheimerovu bolest. Radije podignite svoju mentalnu sposobnost učenjem novih vještina ili druženjem s ljudima, kaže Brett.
vecernji.hr