Hamburgeri (foto: cure.ba)
Institucija nadležna za sigurnost hrane u Irskoj (FSAI), koja je i napravila testiranja, rekla je da su sporni hamburgeri proizvedeni u dva pogona za preradu mesa u Irskoj, Liffey Meats i Silvercrest Foods te u pogonu Dalepak Hambleton u Velikoj Britaniji.
U devet od 10 uzoraka hamburgera od četiri trgovca te iz irskog trgovačkog lanca Dunnes, pronađen je DNK konja u vrlo malim količinama. Međutim, u jednom uzorku, iz prodavaonice Tesco razina DNK konja je bila 29 posto u odnosu na goveđi sadržaj. Također je utvrđeno kako mnogi hamburgeri sadrže i DNK svinje.
FSAI je rekla kako su se trgovački lanci dogovorili da će ukloniti cijelu seriju spornih proizvoda, piše The Guardian.
Christien Meindertsma, autorica knjige “Svinja 05049″, tri godine posmatrala je zapanjujući život poslije smrti jedne svinje, čiji dijelovi dospijevaju u najmanje 185 “ne svinjskih” proizvoda.
U Holandiji, odakle dolazim, vi nikada ne vidite svinju, što je zapravo čudno, zato što na populaciju od 16 miliona ljudi, imamo 12 miliona svinja.
Holanđani ne pojedu sve te svinje, oni pojedu oko trećine, a ostalo izvezu evropskim zemljama i ostatku svijeta.
Mnogo odlazi u Njemačku i Veliku Britaniju – tvrdi Christien.
Istražujući historiju upotrebe svinjskog mesa, došla je do zaključka da svinjski dijelovi dospijevaju u proizvode od metka do umjetnog srca i napravila katalog proizvoda u kojima se nalaze dijelovi te svinje. Katalog se sastoji od sedam dijelova, a to su: koža, kosti, meso, unutrašnji organi, krv, mast i razno.
Sigurno, svaki dan počinjete sa tuširanjem. Dakle u sapunu, masne kiseline, dobivene iz prokuhanih svinjskih kostiju, koriste se kao učvrščivač ali i kao sredstvo za dobijanje bisernog sjaja.
Ukoliko pogledate po kupaonici, vidite još mnogo proizvoda poput šampona, generatora, krema protiv bora, losiona za tijelo, paste za zube. Znači, prije doručka, susreli ste se sa svinjom nekoliko puta. Zatim, za doručkom, opet imate sigurno svinjetinu jer, svinjske dlake ili proteini svinjske dlake se koriste kao “poboljšivači” tijesta.
Takođe, kada krenete na posao, ispod ceste ili zgrada koje vidite, sigurno se nalazi šupljikavi beton, koji vjerovali ili ne, sadrži koštane proteine u sebi. U kočnicama, naročito kod vozila njemačke proizvodnje, postoji dio kočnice koji je napravljen od koštanog pepela.
I u kolaču od sira, i raznim poslasticama, kao što je mousse od čokolade, tiramisu i puding od vanilije i sve što se hladi u supermarketima nalazi se želatina kako bi što bolje izgledalo.
Svinja je prisutna i u uređenju interijera, koristi se u bojama za teksturu, ali i za sjaj. U četkama za bojenje, dlake se koriste jer su pogodne za izradu četkica, zbog svoje izdržljivosti.
Komad mesnog odreska, koji se prodaje u supermarketima je zapravo krava. Ali šta se dogodi kada zakoljete kravu tokom industrijske proizvodnje? Ostane mnogo malih komada mesa, koji se ne mogu prodati kao mesni odrezak, tako da se komadi zalijepe međusobno pomoću fibrina iz svinjske krvi. Tako nastane velika kobasica, koja se zamrzne, zatim izreže na dijelove i prodaje kao odrezak. Ovo se također događa i sa tunom – tvdi Christien.
Postoji kompanija u Grčkoj, koja proizvodi cigarete koje sadrže svinjski hemoglobin u filteru, i prema njima on čini umjetna pluća u filteru. Ubrizgavanje kolagena, (od 70-tih godina – svinjskog kolagena) se koristi za “brisanje” bora.
Kao najčudnije otkriće u toku istraživanja, Christien je navela svinjski zalistak koji ugrađen u tehnološki oblikovano metalno kućište predstavlja ustvari metak, a svinjski zalistak može takođe biti implantiran i u ljudsko srce.
Ono što sam naučila iz cjelokupnog istraživanja jeste da je svijet proizvoda mnogo kompliciraniji nego što možemo zamisliti, te da većina ljudi i ne zna što se nalazi u proizvodima koje konzumiraju – tvrdi Christien.
Poenta moje knjige svakako je sljedeća: Možda nekome ne smeta da dio neke svinje ima svuda oko sebe, ali sasvim sigurno moramo i trebamo znati šta unosimo u sebe, te poštovati one ljude koji ne jedu svinjetinu – zaključuje na kraju svoje knjige Christien
cure.ba