Limun (Foto: Cure.ba)
LIMUN je poznat po svojim antiseptičkim svojstvima, posebno protiv grlobolje, kao i zbog svog vitamina C. Malo limuna u zelenom čaju ili s kamenicama omogućuje da organizam bolje apsorbira antioksidanse koji se nalaze u čaju, kao i željezo iz plodova mora.
LOSOS, skuša, tuna, pastrva: masne ribe su jedan od najvažnijih izvora prirodnih masnih kiselina omega-3. Brojne studije su pokazale da njihovo redovito konzumiranje osjetno smanjuje smrtne srčane udare, a sprečava i recidiv infarkta.
GROŽĐE – vrline koje se pripisuju vinu proizlaze iz resveratrola kojim obiluje kožica grožđa. Taj fenolički spoj ima kardio-zaštitne i neuro-zaštitne učinke, a može smanjiti i neka oboljenja od raka, kao i dijabetes. Grožđe (svježe, iscijeđeno ili sušeno), pravi je izvor minerala i vitamina A, B i C.
RAJČICA dobiva svoju crvenu boju od likopena, tvari koje imaju antikolesterolna i antiupalna svojstva, a štite i od raka prostate. Kuhana ili prerađena rajčica u obliku pirea olakšava organizmu bolju apsorpciju likopena.
HREN je korijen s antibiotičkim svojstvima, a obiluje vitaminom C (80 mg na 100g). Prema jednoj japanskoj studiji, wasabi (japanski senf), koji se dobiva od jedne vrste hrena, sprječava, navodno, stvaranje karijesa.
KUPUS: crven, zelen ili kineski, kada je kuhan izvor je vitamina K, koji je neophodan za krvotok i rast kostiju. A sirov, obiluje glukozinatima, koji se, za vrijeme žvakanja, pretvaraju u izotiocijanate, poznate po tome da sprječavaju razvoj mnogih vrsta raka.
SMOKVA, svježa ili suha, bogata je vlaknima. Ali vjerojatno i voće najbogatije kalcijem. Suhu cijene sportaši, jer ih opskrbljuje glicidima. A prednost tih glicida smokve je upravo nizak glikemički indeks.
ZELENI ČAJ – jaka koncentracija supstance epigalokatehina-3 galat, polifenola s anti-upalnim svojstvima, a u središtu je i mnogobrojnih istraživanja kanceroznih bolesti, artroze i Alzheimer-a. Djeluje opuštajuće, a zahvaljujući tianinu je i amino kiselina.
JAGODE i maline su važni izvori vitamina C, E, betakarotena i elagične kiseline, koji su i antioksidansi. Prema jednoj tajlandskoj studiji iz 2007., njihova svojstva kao antioksidansa se čak podeseterostručuju kad ih se pomiješa s malo alkohola.
LEĆA i grah su opskrbljivači vlaknima i složenim glicidima, ali također i mineralima (kalijem, fosforom, magnezijem…) i vitaminima (A, C, PP…). Budući da im je glikemički indeks nizak, nutricionisti ih preporučuju protiv debljanja.
LUK – većina sumpornih spojeva luka zbog kojih plačemo kada ga gulimo, sprječavaju od zakrečenja krvnih sudova, a to pomaže boljoj fluidnosti krvi . U vanjskim slojevima luka, nalazi se, u velikoj količini, kvercetin, flavonol s poznatim antikanceroznim i antikolesterolnim učincima.
BRUSNICE su izvor proantocianidina, polifenola, koji pomažu u borbi protiv urinarnih infekcija, jer sprečavaju taloženje bakterija na stjenkama urinarnih puteva. Ali, samo sjeverno-američke vrste brusnica imaju ljekovito djelovanje.
JABUKA – izvor raznih flavonoida (kvercetina, katekina, epikatekina) i klorogeničke kiseline, jabuka smanjuje rizike od kardio-vaskularnih bolesti, kanceroznih bolesti, pa čak i od astme. Njena koža sadrži 6 puta više vitamina i antioksidansa od njenog mesa. Ali treba biti oprezan zbog njenih mnogobrojnih tretmana. Zato dajte prednost bio jabuci.
FIZALIS (egzotično voće) raste, između ostalih, i na američkom kontinentu. Prema nekim studijama, najjači je antioksidans od svih vrsta voća. Neke ga tradicionalne medicine koriste za liječenje astme i reumatskih bolesti.
ĐUMBIR, pikantan i mirisav začin, je milenijski lijek. Pokazao se vrlo efikasnim protiv mučnine (mučnine u trudnoći, morske bolesti). Njegov antiupalni učinak očituje se, prema nekim studijama, u olakšavanju bolova od artroze.
CRNA REPA, koja se često jede sirova, može se istisnuti i uzimati kao sok u ljekovite svrhe. Taj tradicionalni lijek pomaže kod nekih probavnih smetnji, jer stimulira prolaz kroz crijeva i pomaže žučnu cirkulaciju.
BADEMI, orasi, lješnjaci: ta voća, bogata mono-nezasićenim i poli-nezasićenim masnim kiselinama, su aduti protiv lošeg kolesterola i kardio-vaskularnih bolesti. A sadrže također vitamine (E, B, PP…) i minerale (kalcij i magnezij).
BROKULA, bogata vitaminom B9, koji pomaže u borbi protiv anemije, sadrži i antikancerozne antioksidanse: brokulin, alkaloid, i sulforafan, koji, prema jednoj američkoj studiji, može također štititi kožu od UV zraka. Najbolje se može iskoristiti ako se jede sirova.
BIJELI LUK je u pravom smislu saveznik našeg zdravlja. Pun supstanci s antibiotskim djelovanjem, kao što su sulfidne kiseline, pun vitamina A, B i C, pomaže u borbi protiv visokog tlaka, lošeg kolesterola i nekih vrsta raka. Najučinkovitiji je ako ga jedemo svježeg i sirovog.
ŠPINAT nije posebno bogat željezom, ali je zato bogat vitaminom B9 koji se preporuča trudnicama. Bogat je i luteinom i zeaksantinom, dva karotenoida koji smanjuju rizik od katarakta i makularne degeneracije, vezane za starost.
cure.ba
