Žena (Foto: Cure.ba)
Ali, da ne biste pomislili da su bizarne dijete rezervisane samo za tamo neka mračna, davna razdoblja, od preporuke žvakanja i negutanja hrane s početka 20. vijeka došli smo do propagiranja života samo od zraka i sunca, piše Tportal.
18. vijek: Život što dalje od močvare
U 18. vijeku autor Thomas Short napisao je studiju'Uzroci i posljedice korpulencije’ u kojoj je istraživao lokacije na kojima žive ljudi koji imaju problema sa debljinom i zaključio da puno češće žive blizu močvara. Njegova preporuka i rješenje za pretilost? Pretili ljudi trebali bi preseliti u manje vlažna područja i izbjegavati očito negativan uticaj močvarnog područja. Mada mu savjet u zdravstvenom smislu možda nije bio pretjerano suvisao, što se tiče ekonomije i nekretnina, uopšte se ne čini loš.
Početak 19. vijeka: Dijeta sa vinskim octom
Anoreksični i bulimični pjesnik Lord Byron popularizirao je dijetu sa vinskim octom početkom 19. vijeka. Kako bi ‘pročistio’ tijelo, pio je velike količine vinskog octa i vode dnevno (uz svoju standardnu šalicu čaja s umiješanim sirovim jajetom). Posljedice su, naravno, uključivale povraćanje i proljev, pa nije čudno da je uvijek bio jako mršav.
Početak 20. vijeka: Veliki žvakač
Prodavač umjetnina iz San Francisca, Horace Fletcher, postao je poznat kao ‘Veliki žvakač’ nakon što je zaslugu za gubitak 19 kilograma pripisao žvakanju hrane i negutanju. Nakon što su mu nekoliko puta odbili otvoriti policu zdravstvenog osiguranja zbog debljine, okrenuo se vlastitoj metodi – žvakao bi svaki zalogaj tačno 32 puta, a zatim bi ga ispljunuo. On je, naime, smatrao da tokom žvakanja tijelo apsorbira sve hranjive tvari koje treba, a moto mu je bio: ‘Priroda će kazniti sve one koji ne žvaču.’
1925: Dijeta cigaretama
Teško je zamisliti da je pušenje ikad promovirano kao dobro za zdravlje, ali prije nego što su zdravstvene institucije izdale službena upozorenja o štetnosti cigareta, one su služile upravo tome. Nekoliko duhanskih kompanija isticalo je suzbijanje apetita kao jednu od kvaliteta svojih proizvoda. Jedna od reklama na primjer za Lucky Strike cigarete pozvala je pušače: ‘Zapalite Lucky i više vam nikad neće nedostajati slatkiši koji vas čine debelima.’
1928: Eskimska dijeta
Kanadski istraživač Vilhjalmur Stefansson predložio je ekstremnu verziju Atkinsonove dijete. Nakon što je neko vrijeme živio na sjeveru, fasciniralo ga je kako su Eskimi nevjerovatno zdravi uprkos tome što žive od karibu mesa (vrsta soba), sirove ribe i masnog tkiva kita i gotovo da uopšte ne konzumiraju voće i povrće. Stefanssona je toliko oduševila njihova ishrana te je čak tvrdio da i sam samo to jede i, kako bi dokazao efikasnost, prijavio se u bolnicu Bellevue u New Yorku gdje su doktori nekoliko mjeseci pratili njegovo zdravlje. Nakon pomnih ispitivanja, proglašen je zdravim.
Rane 30-e: Sapun za mršavljenje
Oprati viška sala na tijelu pod tušem? Zvuči predobro da bi bilo istinito, ali sapuni za mršavljenje natjerali su ranih 30-ih godina mnoge žene na češće kupanje. Proizvodi poput Fatoff, Fat-O-NO i La-Mar Reducing Soap pozivali su kupce da se samo dobro nasapunaju i tako smršave. Uprkos grandioznim obećanjima sapuni, naravno, nisu imali nikakvu čarobnu moć – bili su obični sapuni za ruke.
Šezdesete: Dijeta Trnoružice
Teško je jesti za vrijeme spavanja, pa je logično pretpostaviti da su povremeni drijemeži vrlo dobar izbor za gubljenje kilograma. To je barem osnovna ideja dijete Trnoružice, odnosno The Sleeping Beauty Diet, kako su je zvali, koja je bila prilično popularna u Americi šezdesetih godina. Sljedbenici, a među njima je navodno bio i Elvis Presley, konzumirali bi teške sedative i zatim danima spavali.
Sedamdesete: Prolinn dijeta
Sedamdesetih godina prošlog vijeka doktor Roger Linn zagovarao je dijetu nejedenja ničega osim, naravno, njegove ‘čarobne’ tekućine, nazvane Prolinn. Napitak se navodno sastojao od životinjskih rogova, kopita, tetiva, kostiju i drugih nusproizvoda klanja koji su se tretirali umjetnim okusima, bojama i enzimima za razgradnju. Prolinn je davao 400 kalorija dnevno i nula hranjivih tvari. Zato ne čudi što je minimalno 58 ljudi, koji su isprobali ovu vrstu dijete, imalo problema sa srcem.
Kraj 20. vijeka : Breathariani
Većina dijeta sugerira konzumaciju nečega, bilo mesa, ugljikohidrata ili šećera, ali samo jedna dijeta traži da se odreknete baš svega. Da, prema njihovoj filozofiji trebali biste preživjeti samo od zraka i sunca. Breathariani vjeruju da, kad čovjek pronađe najčišći oblik harmonije sa prirodom, onda više ne treba hranu, vodu ili san. Jedna je Australka tvrdila da je breatharian i pokušala je to dokazati u TV emisiji ‘60 Minutes’. Ali, cijela je stvar otkazana nakon četiri dana kad joj se usporio govor, zjenice raširile i nakon što je dehidrirala.
21. vijek: Naočale za dijetu
Jeste li ikad primijetili kako lanci brze hrane koriste dosta žute i crvene boje na svojim logotipovima i u restoranima? Te nijanse navodno potiču apetit. S druge strane, plava bi trebala suzbijati apetit. Jedna je japanska firma ove godine na tržište izbacila naočale koje pomažu mršavjeti, i to tako što zavaravaju osjetila, čime osoba stiče privid ukusnijeg i obilnijeg obroka.
cure.ba
