Razgovor s čovjekom kao što je profesor doktor Alen Ružić, s obzirom na njegovo polje ekspertize, odnosno područja na kojima djeluje, zna otići u raznim smjerovima. Ružić je sa svoje 42 godine šef Odjela za kardiomiopatiju u KBC-u na Sušaku te izvanredni profesor kardiologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ujedno je osnivač kolegija Klinička prehrana na Medicini, jedinog takve vrste u Hrvatskoj, te utemeljitelj Akademskog centra zdravlja sa svojom Školom mršavljenja, iz kojeg su proizišle sve popularnije trgovine čajevima Samovar. Pored srca mu je, dakle, hrana u fokusu znanstvenog istraživanja, odnosno njezini objektivni (dokazivi) utjecaji na zdravlje, o čemu predaje svojim studentima te govori na brojnim radionicama i seminarima. O pravilnoj prehrani i problemima koje nepravilna prehrana može izazvati zna najbolje iz prve ruke – svojedobno je smršavio punih 98 kilograma, primjenjujući na sebi ono što je naučio i to znanje u sklopu Škole sada prenosi drugima.
– Hrana je atraktivna, i kao tema i kao ‘vizual’. Svi žele pisati o hrani, a pacijenti u šumi tih podataka ne znaju što je istina. Većina prehrambenih informacija u medijima nije temeljena na dokazima. Recimo, kokosovo ulje je sada vrlo popularno, a radi se o ulju zasićenom mastima koje je po svom sastavu najsličnije svinjskoj masti i svi dokazi upućuju na to da je, u stvari, štetno – govori.
Slušati osjećaj žeđi
Zanimalo me koje su najveće zablude o hrani sveprisutne i u medijima i u javnoj percepciji, odnosno kolektivnoj svijesti.
– Prvo što mi pada na pamet jest da treba piti dnevno više od dvije litre vode. To nije istina, jer je stvar vrlo individualna. Treba jednostavno slušati osjećaj žeđi, a ovakve priče promovira industrija vode. Zatim, da je doručak najvažniji obrok. Svi su obroci važni, a doručak je posebno važan za djecu, da se stekne navika. Međutim, ako nisi gladan, za debele ljude doručak je štetan i nema smisla prisiljavati se jesti ujutro jer tijelo ima dovoljno zaliha. Sljedeće što mi pada na pamet jest zabluda da se na maslinovu ulju ne smije pržiti.
Maslinovo ulje vrlo je stabilno i ne gubi svoja svojstva u termičkoj obradi. Onda da se vitamin C stavlja u čaj. To nema smisla, jer vitamin C je termolabilan i gubi svoja svojstva, osim što čaj postane kiseo. Zabluda da je keks ugljikohidrat. Keks je čista mast, po sastavu uglavnom od margarina. Bolje je jesti čokoladu, jer kod 500 kalorija čokolade s visokim postotkom kakaa prestaje potreba za slatkim, dok kod keksa ni 1500 kalorija nije dosta. Ili, zabluda da je bezkofeinska kava zdravija od one s kofeinom, piše “Jutarnji“.
Ako se pije u normalnim količinama, kava nije loša za srce. Dvije-tri kave dnevno čak pozitivno djeluju. Naravno, ovisi o kakvoj se kavi radi. Tursku kavu, recimo, nikada ne bi trebalo piti više od jednom dnevno.
Povratak na staro
S druge strane, beskofeinska kava zapravo je kava dekofeinizirana organskim otapalima koja su u pravilu kancerogena i ne bi je trebalo piti više od dva – tri puta tjedno. Postoji vodeno dekofeiniziranje, ali takve kave se kod nas ne mogu kupiti. Zabluda je i da su čajevi u vrećicama ono što na njima piše. Čaj od borovnice ima udjel od pet posto borovnice, a ostalo su drobljeni šipak i sušena jabuka. Dakle, za 200 kilograma čaja potrebno je tek kilogram borovnice – nabraja doc. dr. sc. Alen Ružić.
Riječki je kardiolog s debljinom, po vlastitom svjedočenju, imao problema od najranijeg djetinjstva. Već je u prvom osnovne težio 65 kilograma, a do početka fakulteta prošao je razne dijete koje su redom bile neuspješne jer se vraćao na staru kilažu. U jednom trenutku, tijekom studija, dostigao je težinu od punih 186 kilograma. Kao specijalist interne medicine počeo se ozbiljno educirati o prehrani, a znanstvena saznanja primjenjivao je na sebi.
U periodu od pet godina, tijekom specijalizacije, smršavio je punih 98 kilograma i od tada uspješno održava tjelesnu težinu na približno istoj razini. Valja također spomenuti da je sa svojih 29 godina svojedobno bio najmlađi specijalist interne medicine u Hrvatskoj, a na fakultetu je kolegij Klinička prehrana osnovao 2007., sa svojih 35 godina.
Pečenje na vodi
– Samo sam se počeo pametnije hraniti. Treba poštovati dnevni ritam obroka, raspodjelu što se kada jede. I naravno, tu je i manipulacija osjećajem sitosti. Ta informacija do mozga putuje 20 minuta. Brzo jedenje i mekana hrana, recimo, hamburgeri s pecivima koja se peku na vodi da bi bila sočnija, mogu biti velika smetnja. Kod takve brze hrane u pravilu dovoljno je ono što pojedete u prvih pet do sedam minuta. Znači, ostaje još 15-ak minuta do osjećaja sitosti i tu se javlja problem, jer kroz svo to vrijeme možete jesti – objašnjava dr. Ružić.
Potreba za hranom, veli, ne proizlazi samo iz gladi. To je jednako tako i emotivna potreba.
– Navečer ste, u stvari, malo gladni. No, hrana navečer je najjednostavniji oblik vlastitog nagrađivanja za težak dan koji je iza vas – govori.
Iako je ušao u tematiku kliničke prehrane zbog vlastitih problema, nastavio se time baviti posve slučajno. Radeći u u Thalassotherapiji Opatija na rehabilitaciji i prevenciji kod podjele zadataka ga je, veli, zapala prehrana jer su znali da ga to zanima. U sklopu Thalassotherapije 2007. osnovao je i uspješno vodio školu mršavljenja, a kasnije je to nastavio u sklopu svojeg Akademskog centra zdravlja koje vodi od 2009. Djeluju u prostorijama na Kantridi i služe, prema njegovim riječima, za ozbiljno prehrambeno savjetovanje i provedbu programa mršavljenja.
– Ne reklamiramo se, ljudi nam dolaze na temelju tuđih iskustava i preporuka. Ima ih i iz Zagreba, Istre, sve do Zadra, ili, recimo, s područja Varaždinske županije koja je po pretilosti prva u Hrvatskoj. Grupe od šest ljudi vodimo šest tjedana. Jednom tjedno imaju savjetovanje psihologa i edukacije iz prehrane. U tom periodu već nešto smršave, a nakon toga mršave samostalno. Mi ih redovito pratimo jednom mjesečno. U početku se ljudi masovno prijavljuju, ali kada krene grupa, dolazi do osipanja. Neki se vraćaju starim navikama. Ima i ljudi koji ne dolaze zbog sebe, nego zbog nekog iz svoje obitelji. Recimo, žena koja nije pretila, ali joj muž jest i želi naučiti kako da mu pomogne, što da mu kuha – objašnjava doktor Ružić.
Čaj za mršavljenje
Iako se škola plaća – za polaznike, ovisno o obimu, košta od 1100 do 2800 kuna jednokratno, a kod individualnog rada, ovisno o trajanju, od 300 do 1100 kuna, ona nije profitabilna. Ružić kaže da on i kolegica psiholog Alessandra Pokrajac-Bulian (voditeljica Nacionalnog projekta psiholoških aspekata debljine Ministarstva znanosti) rade bez honorara, a školarina djelomično pokriva rentu i ostale troškove. Kako bi financijski podupro projekt, doktor Ružić krenuo je u novi – krajem prošle godine u centru Rijeke otvorio je specijaliziranu trgovinu za čajeve Samovar, a kako je posao dobro startao, nedavno je otvorio i podružnicu u sklopu riječkog ZTC-a.
Samovar je proizašao iz čajne mješavine koju je doktor Ružić prvo osmislio za sebe, kao pomoć pri mršavljenju. Riječ je o čaju za mršavljenje koji je nazvao iWKAN i jedan je od bestsellera u trgovini.
– To nije čaroban čaj i samo od njega nitko ne može smršavjeti. To je mješavina koja je najbolja prirodna potpora za mršavljenje. Napravljen je po fitoterapijskim pravilima i sastoji se od tri grupe biljaka. Prva centralno blokira osjećaj gladi, druga usporava razgradnju masti i smanjuje kolebanje šećera u krvi, a treća su prirodni diuretici. Sve biljke apsolutno su sigurne i zadovoljavaju sve uvjete iz hrvatskih i europskih pravilnika – objašnjava.
Polaznici njegove Škole mršavljenja prolaze analizu prehrambenih navika, kuhanja u domaćinstvu te se izrađuje plan optimalnog i sigurnog mršavljenja, a u kasnijoj fazi slijede grupne psihološke radionice, individualna psihološka savjetovanja i nutricionističke radionice. Nije to jedna od onih “čarobnih” dijeta koje se uglavnom svode na čistu proteinsku hranu jer takve dijete, počevši od Atkinsove, a ostale su varijacije, nisu prilagođene našem tijelu. Uglavnom, čovjek se “očisti” od ugljikohidrata i vrlo brzo smršavi, no kilogrami se u pravilu još brže vrate.
Opasni margarin
Ružić polaznike poučava i kako kupovati hranu, kako prepoznati što je dobro, a što štetno.
– Margarin sadrži transmasti koje ne postoje u našem tijelu. On izaziva aterosklerozu koja je uzročnik infarkta i moždanog udara, a izaziva i aritmiju srca. Jako puno hrane sadrži margarin. Bijela čokolada je čisti margarin plus arome, kao i većina keksa. Margarin je jedan od najvažnijih sastojaka većine jeftinih sireva. To treba znati kada se kupuje hrana. Ili, recimo, da topla čokolada u prahu, ona za djecu, sadrži manje od pet posto kakaa. Ili da jogurt, ako je čvrst, ne može nikako biti light. Čvrsti jogurt mora imati 2,8 posto masti da bi bio u toj formi. Ako piše da je manje, znači da se ukuhava škrob i radi se, u stvari, o pudingu, a ne jogurtu – objašnjava.
Njegov kolegij Klinička prehrana na riječkoj je Medicini izborni predmet, no navala studenata je velika, pa ih umjesto 23, koliko ih treba biti u grupi, svake godine primi duplo više. Zadaća je, veli, proučavati i govoriti o objektivnim utjecajima hrane na zdravlje, dakle o onome što se može dokazati.
Ograničeni dokazi
– U moru informacija o hrani stalno se pojavljuju sezonski zdravi ‘hitovi’ koji su često lažni i neutemeljeni u dokazima. Za kimovo ulje, recimo, postoje vrlo ograničeni dokazi. Ljudi su skloni pogrešno interpretirati svoja i tuđa iskustva koja su često plod slučajnosti. ‘Hitovi’ su vrlo često lažno ljekoviti, pseudozdravi. S druge strane, postoje brojni dokazi da je nešto što je tradicionalno ukorijenjeno, takozvana domaća hrana, vrlo zdrava. Mediteranski tip prehrane, riba, maslinovo ulje. Ili domaća kokoš. Jaje koje daje kokoš koja slobodno šeće bogato je omega 3 koja, pak, za razliku od margarina koji ih izaziva, sprečava srčane aritmije – priča riječki kardiolog.
Pitam ga kako se zdravo hraniti u sveopćoj skupoći. Je li to uopće moguće?
– Jest, moguće je. Treba jesti sezonski, kupovati sezonsko povrće, kada je jeftino. Kilogram kupusa zimi je kunu i pol. Plava riba je jeftina, a izuzetno je zdrava. Jednostavno, što više voća i povrća, što manje prerađevina, izbjegavati margarin i ni u čemu ne pretjerivati – zaključuje riječki ekspert.
