Pročitajte 12 činjenica o težini koje će vam pomoći da postignete cilj.
1. Početak svega
Neke studije su potvrdile da na težinu i probleme s kilogramima utiče i majčina ishrana. Zato bi buduće majke trebalo zdravo da jedu kako njihova djeca jednog dana ne bi imala problema s težinom.
2. Da, ima nešto i u genetici
Među davnim istraživanjima otkriveno je da neki ljudi imaju dupli “debeli gen”, a uz to i 60 posto više šanse da budu gojazni. Nova istraživanja su na žalost pokazala da takvih gena vjerovatno ima i više.
3. Broj masnih ćelija je predodređen
Ljekarka sa švedskog Karolinska Instituta, Kirsti Spalding, kaže kako neki ljudi imaju duplo više masnih ćelija od drugih. Bez obzira na brojne pokušaje mršavljenja ili ponovnog gojenja, taj broj se neće promijeniti. Međutim Spalding kaže kako ih je bolje imati više nego manje jer se manji broj zbog punjenja masnoćama povećava, što nije dobro. Masne ćelije stečene u adolescenciji ostaju za cio život.
4. Možete da ubrzate metabolizam
Skandinavski tim u Helsinkiju ima i dobre vijesti. Čim počnemo da se gojimo, metabolizam se usporava, ali to može da se promijeni redovnim vježbanjem.
5. Stres
Nerviranje i stres podstiču želju za ugljenim hidratima, a svi znamo gdje to vodi. Izbjegavajte brzu, masnu hranu i razne grickalice u takvim situacijama jer ćete za čas primijetiti negativne rezultate na vagi.
6. Spavanje
Američki Univerzitet u Čikagu studijom je potvrdlo da nedostatak sna loše utiče na glad odnosno smanjuje hormon leptin koji nam obezbjeđuje osjećaj sitosti i povećava grelin koji budi glad.
7. Partnerova težina
Studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine kaže da uz gojaznog partnera i drugi popušta te se lakše goji. Rezultati pokazuju da je to slučaj s 37 posto ispitanika.
8. Gojaznost je poput virusa
Adenovirusi su odgovorni za niz bolesti, od disajnih puteva do problema sa varenjem. Tako je pronađena i veza s virusom debljanja na Univerzitetu Viskonsin gdje su kokoškama ubrizgavali viruse i utvrdili da ih određeni sojevi goje.
9. Slatkiši stvaraju zavisnost
U studiji centra Monell Chemical Senses u Filadelfiji bilježili su reakcije mozga kada su ljudima pokazivali omiljenu hranu. Pokazalo se da mozak reaguje na omiljenu hranu, što vjerovatno ima veze sa hormonom dopaminom zaslužnim za osjećaj prijatnosti.
10. Upala uha
Naučnik Derek Snajder s Univerziteta Florida otkrio je da upala uha ima veze s boljim apetitom. Upale mogu da oštete ukusne nerve koji se kreću kroz sredinu uha. To može da smanji sposobnost čula za slatko i masno u hrani pa čovjek više jede.
11. Antioksidansi
Slobodni radikali u hrani zaslužni su za otvaranje apetita, a to znači da treba izbaciti brzu hranu i prebaciti se na raznovrsnu ishranu s puno povrća, voća i žitarica, piše T portal.
12. Izaberite bilo koju dijetu
Bez obzira koji tip ishrane izaberete kako biste smršali, svaka ima četiri osnovna pravila – jedu se cjelovite žitarice jer imaju više vlakana i čisti proteini, izbjegavaju se nezdrave masnoće, a tanjir stalno treba da bude pun voća i povrća.
vijesti.ba