Ali termin zdrava ishrana je potrošen i toliko puta izrečen u najrazličitijem kontekstu. Kada nekog pitaš šta je zdrava hrana rekao bi jesti voće i povrće itd.
Ja neću pokušati da dam definiciju zdrave hrane ali ću pokušati da kažem koji je smisao hrane.
Ishrana je potreba, bez hrane ne možemo opstati, hrana služi da preživimo. Zato hranu treba gledati kao potrebu a ne kao užitak.
Prvo treba razumjeti da organizam funkcioniše po principu depoa. Sva suvišna hrana koju unesemo, tj. suvišna energija bice skladištena u obliku masti. Postepeno, to će dovesti do gojaznosti. Sa povećanjem težine raste potreba za kiseonikom, povećava se mišićni tonus a najviše smeta to što masnoća oko abdomena podiže dijaframu.
Mnoge osobe zaklinju se u alkalnu ishranu i tvrde da je ona odgovorna za njihovo zdravlje.
Ideja je da izuzetno kisela hrana izaziva bolesti i upalne procese i da je treba menjati baznom, odnosno alkalnom hranom.
“Kako biste bili zdravi, energični i izgubili višak kilograma, treba da znate da su uzroci bolesti i gojaznosti”, tvrdi nutricionista dr Deril Gofre, koji je savjetovao brojne zvijezde o promjeni načina života.
“Trčim triatlon i ultramaraton. Ne sjećam se kad sam zadnji put bio bolestan”, kaže on.Princip koji predlaže je jednostavan, ali strog: morate iz ishrane da izbacite mliječne prerađevine, alkohol, kafu, šećer i gluten. Umjesto toga, on predlaže da se jelovnik obogati lisnatim povrćem. Treba izbjegavati i puno voća, jer je prema alkalnoj ishrani šećer – šećer.
Jedna od zabluda jeste da ova ishrana mijenja pH vrijednost krvi. To nije moguće, jer tijelo reguliše pH vrijednost i ishrana ne može da utiče na to. Sa druge strane, ako jedete previše kiselu hranu, tijelo će održavati isti nivo pH.
On preporučuje da se nakon jednonedeljnog pridržavanja, zadržite na sličnom režimu i da barem 60-70 odsto ishrane čine bazne namirnice.
“Ljudi misle da zdrav život znači eliminaciju svega što volite. To nije tako. Treba uživati u , da biste cijenili zdravlje”, kaže doktor.
Ako želite da alkalizujete ishranu, doktor Gofre savetuje da jedete:
avokado, brokoli, kiseli kupus, heljdu, celer, tikvice, đitake i maitake pečurke, šampinjone, morske alge kao što su nori, laneno ulje, krastavac, i sojine proizvode, banane, zelenu salatu, mango, proso, masline i maslinovo ulje, luk, jagode, paradajz, lubenicu, pirinač, bundevu.
Hrana s kojom treba biti oprezan
Kiselu reakciju u tijelu najčešće izazivaju bjelančevine i to one životinjskog porijekla, pa se smatra da za svakih 10 grama bjelančevina koje unesemo, izgubimo 100 mg kalcijuma mokrenjem. Stoga ne pretjerujte.
Dodatni savjeti doktora:
– Ne pijte više od dve šoljice kafe na dan, jer kafa izaziva kiselost, a neke statistike govore da bi često pijenje, više od tri na dan, moglo da poveća pojavu osteoporoze.
– Rafinisane namirnice kao bijeli hljeb, kolači i lisnata tijesta izazivaju kiselost u tijelu i izbacuju kalcijum iz kostiju.
– Ne pretjerujte sa tamnim čajevima.
– Smanjite na minimum unos masne hrane.
– Pušenje i pijenje kafe su dve povezane navike.
