Dijeta (Foto: Cure.ba)
Naime, u svijetu dijeta i skidanja kilograma postoje mnoge zablude i mitovi koji, zapravo, ometaju postizanje cilja. Radite li i vi jednu od ovih najčešćih pogrešaka prilikom mršavljenja?
1. Preskakanje doručka
Mit: ne doručkovanje potiče organizam da sagorijeva masti.
Činjenica: mršave osobe doručkuju, pretile osobe preskaču doručak.
Preskakanje doručka dovodi do prejedanja u kasnijim satima tokom dana. Naime, nakon što razina šećera u krvi padne nakon sredine dana, zbog snažne gladi u blizini hrane donosit ćete impulzivne odluke te manje paziti što i koliko jedete. ‘Osim toga, tijelo će pokušati nadoknaditi manjak kalorija uzrokovanih glađu tokom dana te postoje velike šanse da će kalorije pohraniti kao masti’, tvrdi doktorica Marilyn Glenville, autorica knjige ‘Fat Around The Middle’.
Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu nedavno su pak koristili MRI skenove mozga kako bi otkrili posljedice preskakanja doručka. Otkrili su kako se kod osoba koje preskaču doručak u blizini hrane koja sadrži jako puno kalorija, poput pizze, kolača i čokolade aktivira dio mozga odgovoran za užitak i nagrađivanje te znatno teže odolijevaju nezdravoj hrani nego osobe koje redovito doručkuju.
Znanstvenici sa Pennington Biomedical istraživačkog centra kažu kako je dan najzdravije započeti da sva kuhana jaja jer tada tokom ostatka dana osjećaj gladi je manji. Bilo koji oblik proteina u jutarnjim satima, poput jogurta sa bobicama, skuše, dimljenog lososa, omleta, Müslija s orasima, odličan je izbor za doručak. Ako se pak doista ne možete natjerati jesti ujutro, znanstvenici savjetuju da pojedete šaku oraha ili badema sat vremena nakon buđenja. To će spriječiti prejedanje i loš izbor hrane u ostatku dana.
2. Prejedanje vikendom
Mit: ako cijele sedmice jedete zdravo, sasvim je uredu da se vikendom počastite ‘zabranjenom’ hranom.
Činjenica: čak i ako se pet dana suzdržavate, dva dana uživanja u ‘zabranjenoj’ hrani će vas udebljati.
‘Recimo da cijeli radnu sedmicu pazite na unos ugljikohidrata u organizam, a onda tokom vikenda se bacite na hamburgere, sladoled i kolače – tokom vremena tehnički se možete udebljati i do pet kilograma’, kaže nutricionistica Zoë Harcombe, autorica knjige ‘Why Do You Overeat?’. Kako se ugljikohidrati ne bi pretvorili u masti, morate više vježbati tokom sedmice.
Prejedanje tokom vikenda može uzrokovati i loše raspoloženje. ‘Ljudi jednostavno vole opuštanje, zabavu i nezdravu hranu tokom vikenda. Međutim, početak radne sedmice povezuju s odricanjem i dijetom. Ako ste skloni prejedanju vikendom, to znači da vrsta i količina hrane koju jedete tokom sedmice vas ne zadovoljava’, kaže Sarah Flower, autorica knjige ‘The Healthy Lifestyle Diet Cookbook’ dodajući kako bi u zdravoj prehrani trebali uživati, a ne doživljavati je kao pokoru.
Kako biste izbjegli prejedanje vikendom, tokom radnog tjedna priuštite si male količine hrane koju volite, kao što je čaša vina, malo sira ili nekoliko kockica fine čokolade.
3. Dijetna pića
Mit: dijetni napici ne sadrže kalorije, tako da ne debljaju.
Činjenica: ljudi koji piju dijetne napitke u pravilu su deblji od onih koji ih ne piju.
Studija sa Sveučilišta Texas Health Science Centera ustvrdila je kako su ljudi koji su pili 21 dijetno piće u tjedan dana imali dvostruko veće šanse da će biti pretili. Druga studija je pak pokazala je kako deset godina pijenja dijetnih napitaka povećava struk za čak 70 posto, u usporedbi s osobama koje ne piju dijetne napitke.
Kada organizam primi slatki okus bez kalorija koje očekuje, aktivira se želja za slatkim koja navodi da jedemo više. Osim toga, u dijetnim napicima nalaze se zaslađivači za koje se pokazalo kako na glukozu u krvi i razinu inzulina imaju jednak učinak kao i običan šećer’, kaže Zoë Harcombe.
Druga studija pokazala je kako pijenje dijetnih pića može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 do 67 posto. Umjesto dijetnih pića, pijte mineralnu vodu, ili običnu vodu sa svježim limunom ili pak napravite limunadu. Ako želite nešto slatko, dobar je izbor kokosova voda, no birajte onu bez ikakvih dodataka, piše Daily Mail.
4. ‘Ali, to je zdravo!’
Mit: zdravu hranu možete jesti u neograničenim količinama.
Činjenica: zdrava hrana može biti vrlo ‘zarazna’ pa može dovesti do prejedanja.
Humus, pistacio i kikiriki sadrže zdrave masti, no isto tako imaju velike količine kalorija i obično ih je jako teško prestati jesti. ‘Moguće je prejesti se zdrave hrane, a kao rezultat toga neće biti gubitak kilograma, već možete i dobiti još koji viška. Samo zato što su zdrave, ne mogu se jesti u neograničenim količinama’, kaže doktor Briffa.
‘Obratite pažnju na žitarice, čokoladice i pića koja se predstavljaju kao zdravi izbori. Ako se u sastojcima na prvom mjestu spominje šećer, to biste trebali vratiti na policu. Sadržaj šećera u proizvodu može biti vrlo visok, no izražen na različite načine. Naime, proizvođači se koriste tim trikom kako bi sakrili ukupnu količinu šećera u tim tzv. ‘zdravim proizvodima’, kaže doktor Briffa.
5. Fobija od masti
Mit: ako želite smršavjeti, trebate izbjegavati masnoće.
Činjenica: u uspješnim dijetama čak 30 posto kalorija se dobiva iz masnoća.
Istraživanja pokazuju kako deset posto ljudi koji su smršavjeli i zadržali vitku figuru, redovito jede masnoće. Naime, kada u dijeti izbjegavate masnoće, zapravo ste cijelo vrijeme gladni. ‘Ljudi koji izbjegavaju masnoće, u principu su konstantno nezadovoljni hranom koju jedu’, kaže Harcombe.
‘Ljudi koji su opsjednuti hranom s niskim udjelom masnoća zapravo doista žude za masnom hranom i upravo je to razlog zašto vrlo često završe s tortom, keksima ili sladoledom u rukama’, dodaje Harcombe.
Hrana s niskom udjelom masnoća besmislena je za ljude koji žele smršavjeti, jer kada se iz hrane odstrane masti, treba nešto dodati što bi zadržalo okus i teksturu, a to je obično šećer ili brašno, koji sadrže kalorije, ali su nutritivno siromašni.
Masnoće su također odličan izvor vitamina A, D, E i K, koji zbog nemasne prehrane vrlo često organizmu nedostaju, posebice vitamin D čiji manjak može uzrokovati pojavu rahitisa. Stoga, svakako pripazite da jedete dovoljno dobrih masti, kao što su masne kiseline omega-3 koje se nalaze u masnijoj ribi, kokosovom ulju, orasima i lanenim sjemenkama. Naime, neka istraživanja upućuju na to da upravo one pomažu u sagorijevanju masti.
6. Rigorozne dijete
Mit: rigorozna dijeta ima učinak dugoročne mršavosti.
Činjenica: 99 posto osoba na ‘jo-jo dijeti’ ne uspijeva zadržati vitku figuru.
‘Ljudi koji prakticiraju rigidne dijete i uspiju smršavjeti. Međutim, veliki broj ljudi ne može na duge staze prakticirati rigoroznu prehranu, a kada je se jednom prestanete držati, kilogrami će se vratiti, ako ne i u većoj količini nego li prije dijete. Onda ćete ići ponovno na dijetu, smršavjeti, pa povratiti kilograme i imati ponovno više nego li na početku dijete i tako u krug. Naime, tijelo misli da gladuje, pa kako bi nadoknadilo hranu, počinje spremati zalihe’, kaže profesor Aleksandar Miras.
Istraživanje koje je u oktobru prošle godine provelo Sveučilište u Melbourneu nad 50 pretilih muškaraca i žena pokazalo je da se nakon dijeta hormoni počinju raditi ‘prekovremeno’ i ponašaju se kao da tijelo gladuje. Studija je pokazala kako je kod sudionika razina grelina, hormona koji stimulira apetit, bila 20 posto više nego nakon dijete, a razina leptina, hormona koji suzbija apetit i registrira zadovoljstvo nakon jela, bila je niža.
‘Jedina dijeta koja se pokazala učinkovitom na duge staze je ona u kojoj se fokusira ne veće količine proteina i povrća te ograničenim količinama ugljikohidrata, posebice onih s niskim glikemijskim indeksom’, kaže profesor Miras.
tportal.hr
