Žena jede zelentu salatu (foto: avaz.ba)
Jedna od njih je zelena salata, siromašna kalorijama, a bogata hranjivim tvarima, posebice vitaminima, mineralima, folnom kiselinom. Zato je u dijetnoj prehrani zelena salata nezamjenjiva namirnica. Možete pojesti popriličnu količinu salate, a ne dobiti ni gram. Zbog izuzetno niske kalorijske vrijednosti (u 100 grama ima samo 15 kalorija) i velike količine vode koju sadrži, zelena salata svakako je u vrhu popisa namirnica koje bi trebali jesti tokom kure mršavljenja.
Manji unos kalorija
Najbolje je salatu jesti navečer, prije spavanja. Mnogi za večeru pojedu dva do tri obroka zelene salate, začinjene jabučnim octom i maslinovim uljem. Salatom povećavate unos vlakana koja daju osjećaj sitosti, a osim toga smanjuju kolesterol i poboljšavaju probavu. U zelenoj salati ima kalija, fosfora, kalcija i magnezija te vitamina C, karotena, vitamina E, vitamina B1, B2, B6 i niacina.U vanjskim listovima zelene salate dvostruko je više vitamina C nego u unutarnjim listovima. Zeleni listovi salate bogati su klorofilom koji osvježava sve stanice. Sastojak laktium u salati djeluje vrlo umirujuće, ali je potpuno bezopasan. Najbolji recept za pripremu zelene salate glasi: obilno maslinova ulja, vrlo malo soli, jabučnog octa i listića bosiljka te dobro izmiješati.
Ljekovitost salate
Zelena salata ima i ljekovita svojstva, zbog kojih je u prošlosti dobila naziv „trava mudraca“. Cezarova salata je velik izvor vitamina B, folne kiseline i magnezija koji pomaže kontrolirati šećer u krvi te potiče normalan rad imunološkog sistema. Cezarova salata prema originalnom receptu sadrži zelenu salatu, maslinovo ulje sa svježim češnjakom, sol, svježe mljeveni crni papar, vinski ocat, limunov sok, Worchestershire umak, meko kuhana jaja (ili sirova, ako se ne bojite salmonele), svježe nariban parmezan, svježe krutone (komadiće prepečenog kruha)vrstan je izvor beta karotena (vitamina A), folne kiseline, vitamina C. Salata obiluje i različitim mineralima (kalcij, željezo, magnezij, jod, bakar). Vitamin C i beta karoten sprečavaju oksidaciju kolesterola. Oksidirani kolesterol postaje “ljepljiv”, počinje se primati za stjenke krvnih žila i tako nastaju zloglasni plakovi. Postanu li preveliki, mogu blokirati protok krvi kroz krvne žile, pa putujući kroz tijelo postati okidač srčanog i moždanog udara. Za ljudsko zdravlje podjednako je važno i bogatstvo folnom kiselinom u zelenim listovima. Taj vitamin B skupine, kojeg često spominjemo po dobru, neophodan je tijelu za pretvaranje štetne kemikalije homocisteina u druge, dobroćudnije tvari. Ukoliko se ne razloži, homocistein može izravno oštetiti krvne žile i tako povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
zena.hr
