Žena jede kolač (Foto: Cure.ba)
Imate snažnu želju za čokoladom, hljebom, pomfritom ili nekom drugom hranom? Dr. Doreen Virtue tvrdi da za to postoji emocionalni razlog jer svaka prehrambena žudnja odgovara specifičnoj emociji iz koje proizlazi.
Postoji nekoliko prehrambenih kategorija, odnosno hrane za kojom se najčešće žudi zbog emocionalne gladi. Kod nekih se ljudi predmet žudnje ne mijenja čitavog života, pa tako recimo uvijek žude za slatkišima. Drugi prolaze kroz faze, pa su jedan mjesec opsjednuti cheeseburgerima, a sljedeći kineskom hranom. Mnoge žene u vrijeme menstruacije žele ugljene hidrate: hljeb, slani čips, orašaste plodove, alkohol i čokoladu. Neke za tom grupom namirnicama najčešće žude tokom zimskim mjeseci.
Emocionalno jedenje očituje se na različite načine. Opažamo pet vrsta, a neki ljudi imaju mješavinu dviju, triju ili četiriju vrsta, piše klinička terapeutkinja za poremećaje prehrane dr. Doreen Virtue u knjizi ‘Žudnja za hranom’ u izdanju Planetopije.
Prejedanje
Prejedanje je podstaknuto određenom vrstom hrane. Uglavnom je posrijedi hrana od rafiniranog bijelog brašna ili šećera – slatkiši, tjestenine i pekarski proizvodi. Razne teorije pokušale su objasniti fenomen hrane za prejedanje. Neki stručnjaci vjeruju da ljudi skloni prejedanju osjete tjeskobu zbog promjene nivoa šećera u krvi prouzročenih konzumiranjem hrane s visokim sadržajem glukoze. Ta tjeskoba vodi ciklusu prejedanja radi ublažavanja tog stanja. Osobe sklone prejedanju ustanovljuju da svoj apetit mogu držati pod nadzorom samo ako potpuno izbjegavaju hranu koja podstiče prejedanje.
Konzumiranje hrane zbog lošeg raspoloženja
Osobe se u ovom slučaju prejedaju zbog snažnih emocija, a često je u pitanju izrazito osjetljiva i saosjećajna osoba. Osoba koja jede zbog lošeg raspoloženja osjetljiva je na osjećaje drugih ljudi te intuitivno zna kad drugoga nešto muči. Takva je osoba često toliko uronjena u emocije koje upija od drugih ljudi da vlastite osjećaje zanemaruje. Može strahovati i od dodavanja vlastitih jakih emocija ionako intenzivnoj situaciji u kojoj se nalazi, pa stoga jede kako bi upravljala svojim emocionalnim kapacitetom.
Takva osoba sebe često katkad potpuno zanemaruje. Ta je spoznaja može uznemiriti jer uviđa da obavlja sav posao, ali se za njene potrebe niko ne brine. Tada osjeća da je drugi ne cijene dovoljno i zamjera im to, a frustraciju liječi onako kako najbolje zna – hranom.
Konzumiranje hrane zbog samopoštovanja
Ovakva osoba u hrani nalazi prijatelja i zabavu. U međuljudskim je odnosima suočena s teškoćama, a često bolje odnose uspostavlja s hranom, knjigama i životinjama nego s ljudima. Najveći dio teškoća koje ova osoba doživljava u vezi s hranom i tjelesnom težinom proizlazi iz sljedeća tri problema.
Ne mogu podnijeti pomisao da izgube najbližeg prijatelja – hranu
Od pomisli na prestanak prejedanja sladoledom, keksima ili čokoladom ova se osoba osjeća izloženo i ranjivo.
Slabo vjeruju u vlastitu sposobnost da žive zdravo
Iako je svjesna važnosti zdrave prehrane, osoba ne vjeruje da je dovoljno izdržljiva ili strpljiva za dosljedno vježbanje. Stoga ni ne pokušava.
Kažnjava se prejedanjem
Osoba koja jede zbog samopoštovanja često se bori i sa stidom. Sumnja u svoju vrijednost, a kažnjava se prejedanjem.
Konzumiranje hrane zbog stresa
Ova se osoba prejeda zbog napetosti, a uzrokuju ga dva životna područja: nezadovoljstvo poslovnim životom ili ljubavnim životom. Oba je područja teško promijeniti, pa se prejedamo kako bismo ublažili napetost. Osobe koje jedu kad su pod stresom najčešće imaju širok raspon prehrambenih žudnji koje su intuitivno izabrane radi ublažavanja napetosti i frustracije. Tim osobama više od bilo koje hrane kojom se tješe može pomoći boravak u prirodi, tjelesna aktivnost, zabava i rekreacija te duhovnost.
Nekontrolisano konzumiranje hrane
Zamislite lavinu koja se kotrlja padinom i pritom dobija na brzini i veličini i imate predodžbu nekontrolisanog konzumiranja hrane. Osobe koje jedu nekontrolisano najčešće imaju nedosljednu nivo motivacije za mršavljenje jer njihova motivacija dolazi izvana. Izjavljuju da su na dijeti kad dožive određeni vanjski podsticaj, kao što je fotografija, komentar partnera ili preuske traperice, no ti vanjski izvori motivacije nisu dosljedno nadahnuće za trajne promjene prehrambenih navika.
tportal.hr
