Hrana (Foto: Cure.ba)
Oduvijek se tvrdi kako tjelesna težina najviše zavisi od ravnoteže između unosa kalorija i njihove potrošnje. Nedavno je ova pretpostavka došla u pitanje s otkrićem nekih novih činilaca koji bi mogli da utiču i na tjelesnu težinu. Na primjer, istraživanja su pokazala da ljudi koji spavaju manje od 6 ili više od 8 sati dnevno imaju povišen rizik od povećanja težine.
Činioci koji utiču na težinu mogu se pojaviti i prije rođenja, odnosno biti čak i genetski predisponirani. Bebe majki koje u trudnoći nisu pazile na kvalitetnu ishranu imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne težine kasnije u životu.
Što se tiče unosa kalorija, nedavna studija je pokazala kako unos šećera značajnije povećava rizik od gojaznosti kod osoba s genetskom predispozicijom za debljanje. Druga studija je pokazala kako ishrana sa smanjenim unosom masti smanjuje RMR (Resting Metabolic Rate – metabolička potrošnja tokom stanja mirovanja) više od ishrane sa smanjenim unosom ugljenih hidrata, međutim u dugoročnim istraživanjima pokazalo se kako poslije dvije godine primjene nema značajnije razlike.
Kako ovi činioci utiču na težinu nezavisno od kalorija? Moguće je da utiču na procese metabolizma ili na hormone, ali važno je imati na umu širu sliku i ne kalkulisati previše s njima. Na primjer, postoje rasprave oko toga izaziva li kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze značajnije povećanje tjelesne težine od očekivanog s obzirom na njegovu kalorijsku vrijednost, ali bez obzira na zaključak, kalorijska vrijednost i količina sirupa koja se konzumira puno više utiču na težinu od nekih drugih činilaca, piše Žena.
Kad bi ljudi mogli da promjene neke od spomenutih stavri, pa tako paze na količinu sna, mogli bi i bolje da kontrolišu svoju tjelesnu težinu. Međutim, prvenstveno je važno imati na umu kako je pravilna ishrana, koja uključuje i pravilan unos i količinu kaloriju, zajedno s fizičkom aktivnošću najefikasnija u regulisanju tjelesne težine i dugoročnom unapređenju zdravlja.
cure.ba
