Ilustracija (Foto: Cure.ba)
Postoji nekoliko imperativa u savremenom svijetu zbog kojih sve više žena ima problema da prihvati sopstveno tijelo. Prvi je vitkost, drugi ljepota, treći zategnuto tijelo, četvrti lice bez bora i znakova starenja.
Sa svih strana bombardovani smo savjetima kako da budemo lijepi, mladi, zdravi, a kao primjer djelotvornosti tih savjeta pojavljuju se idealna tijela sa reklama. U svemu tome, teško je razdvojiti šta je zaista dobro, a šta je rezultat estetske hirurgije ili kompjuterske obrade snimka. To u nama stvara konflikt: na racionalnom nivou znamo da niko ne izgleda tako savršeno, ali na emocionalnom nivou očekujemo da ličimo na idealne slike kojima smo okruženi.
Također, postoji i imperativ zdravog života i zdrave ishrane, koji nas mogu zaštititi od mnogih teških bolesti. Međutim, danas se pojam zdravlja i ljepote često izjednačava, pa je zato važno razlučiti šta je stvarno dobro za naš organizam, a šta za ljepotu. Jer ono što je dobro za ljepotu, može da naruši zdravlje. Treba se hraniti zdravo i živjeti zdravo, ali svako pretjerivanje i isključivost u tom pravcu, također mogu da budu štetni.
Opsesivno vježbanje i uzdržavanje od određene vrste hrane mogu da iscrpe organizam i izazovu osjećaj uskraćenosti i nezadovoljstva. Zdravo je ponekad pojesti i nešto nezdravo, poručuju stručnjaci.
Slika tijela uvijek je subjektivna i u velikoj mjeri može da se odstupa od našeg realnog izgleda. Slika tijela formira se kroz naše fizičko iskustvo sa okolinom, kao i u odnosu sa osobama uz koje odrastamo, i to tako što se identifikujemo sa njihovim izgledom i na osnovu njihovih očekivanja po pitanju našeg izgleda. Nezadovoljstvo tijelom može da bude i odraz mnogo dubljeg neprihvatanja sebe u psihološkom smislu.
Anoreksija je primjer poremećaja ishrane za koji je karakteristična iskrivljena slika tijela – premršave osobe doživljavaju sebe kao debele. Tu se vidi, kako najraniji odnos majke i djeteta, koji se na početku odvija kroz hranjenje, kao i poremećaj porodičnih odnosa doprinose razvoju loše slike tijela, koja može da vodi u neki poremećaj ishrane.
Loš doživljaj sopstvenog tijela može da ukazuje i na neki drugi problem sa kojim nam je teško da izađemo na kraj. Tada nezadovoljstvo usmjeravamo na tijelo jer nam se čini da nad njim imamo bolju kontrolu nego nad osjećajima.
Kada briga o izgledu prerasta naše kapacitete da se sa time izborimo, dobro je obratiti se psihoterapeutu. On nam može pomoći da prevaziđemo pogrešno uvjerenje o svome tijelu i da ih polako mijenjamo. Također, moći ćemo da otkrijemo dublja nezadovoljstva koja se kriju ispod nezadovoljstva izgledom.
cure.ba
