Ilustracija (Foto: Cure.ba)
Naime, laganje zaista stvara potrebu da se očiste ‘prljavi’ dijelovi tijela, pokazala je studija koju su proveli stručnjaci sa Univerziteta u Michiganu. Laganje, u svakodnevnom govoru ubrajamo u ‘prljave poslove’, a to sugerira da apstraktne pojmove moralne čistoće ljudi povezuju s konkretnijim iskustvima fizičke čistoće, rekao je Spike W.S. Lee, psiholog koji je zajedno s kolegom Norbertom Schwarzom proveo istraživanje.
Učesnici studije koji su prethodno lagali imali su veću želju za kupnjom vodice za ispiranje usta i bili su spremni da plate više nego oni koji su govorili istinu. Kod lažljivaca koji su nemoralnu poruku poslali preko e-maila, bila je jača potreba za kupovinom sredstava za pranje ruku.
Swartz je stoga zaključio: ‘Ne samo da se ljudi žele doslovce oprati nakon lošeg djela, oni žele oprati dijelove tijela uključene u nemoral.
cure.ba