Kafa (Foto: Cure.ba)
Iako kafa donekle povećava zavisnost od kofeina i nivoe hormona kortizola u organizmu, dajemo vam deset oblasti u kojima se ona pokazala korisnom (ukoliko se ograniči mlijeko i šećer!)
Prevencija kamena u žuči
Istraživači sa Harvarda su pronašli da se kod žena koje su pile najmanje četiri šolje kafe dnevno smanjuje rizik od ove pojave za čak 25%. Slična studija je potvrdila to isto i za muškarce.
Prevencija depresije
Žene koje su pile dvije do tri šolje kafe dnevno smanjile su rizik od depresije za 15% a one koje su pile četiri- do 20%, po istraživanju Arhiva interne medicine iz 2011. godine.
Poboljšanje pamćenja
Kafa pomaže održavanju dugoročne i kratkoročne memorije. Studija Radiološkog društva Sjeverne Amerike iz 2005. godine je pokazala da konzumiranje dvije šolje kafe dnevno, poboljšava kratkoročnu memoriju.
Iako se neko vrijeme zna da pomaže u prevenciji Alchajmerove bolesti, istraživanje Univerziteta Južne Floride iz 2011. godine je pokazalo direktnu vezu unosa kafe i kofeina sa smanjenjem rizika od ovog oboljenja.
Smanjuje rizik od dijabetesa
Studije navode da su redovni konzumenti kafe pod manjim rizikom da obole od dijabetesa „tipa 2“ ukoliko uzimaju najmanje četiri šolje kafe dnevno a rizik se smanjuje do 50%.
Smanjuje rizik od karcinoma
Švedska studija iz 2008. godine navodi da uzimanje najmanje dvije šolje kafe dnevno smanjuje rizik od karcinoma dojke, endometrijuma, prostate i jetre kao i onih povezanih sa gojaznošću, estrogenom i insulinom. Harvardska škola javnog zdravlja tvrdi da su rezultati i učinak na zdravlje isti kod obične kafe kao i kod one bez kofeina.
Dizanje metabolizma
Kafa pomaže održavanju ili, u pojedinim slučajevima, gubitku težine. Studije iz osamdesetih godina objašnjavaju kako kofein stimuliše metabolizam. Skorija istraživanja su otkrila da mleveno zrno zelene kafe u obliku suplementa pomaže gubitku težine (prosječno oko 8 kg za 22 nedjelje). Radi se o hlorogenskoj kiselini koja smanjuje absorpciju glukoze.
Manji rizik od Parkinsonove bolesti
U časopisu Američke Medicinske asocijacije iz 2000. godine se navodi da unos kofeina smanjuje rizik od ove bolesti. Dvije do tri šolje kafe dnevno znači oko 25% manji rizik od razvoja ove bolesti, tvrdi se u studiji iz 2006. godine.
Antioksidativna svojstva kafe
Harvardski istraživač Edvard Đovanuki je u svom radu primijetio da kafa ima više antioksidanata od bilo kog drugog voća ili povrća kao i da je izvor “broj 1” ovih elemenata u američkoj ishrani.
Podizanje sposobnosti
U nekoliko studija su kafa i kofein pokazali da pomažu izdržljivosti i kratkoročnoj fizičkoj sposobnosti. Studija iz 2008. godine zaključuje da su benefiti kofeina značajni i za dugoročne aktivnosti visokog intenziteta koji takođe pomaže atletičarima u postizanju boljih rezultata (čak i kod manjka sna!) ukoliko se uzme sat vremena prije vježbanja u dozi od 4 mg za svaki kilogram težine.
cure.ba