Pilula ( Foto: Cure.ba )
Posljednja je pala u zamku akupunktura. Njena efikasnost, široko isprobana u svim naučnim granama, protiv bolova kostiju, zuba i artroze, našla se u centru pažnje zbog dva važna korištenja: bolova u leđima i mučnine. Ko zna koje ispitivanje po redu švedskih naučnika pokazalo je da igle zabodene u pojedine tačke na tijelu, određene hiljadugodišnjom medicinom, funkcioniraju. Ali, funkcioniraju i u slučajevima kada se pozicioniraju bilo gdje, na mjesta određena slučajnim odabirom. Drugim riječima, njihovo terepeutsko djelovanje, barem u ova dva slučaja, nema mnogo dodirnih tačaka s posebnim meridijanima i vitalnim tačkama, koje prema tvrdnjama orijentalnih ljekara prolaze kroz ljudsko tijelo.
Mehanizam prepoznavanja
Radi se, međutim, o jednom prilično poznatom fenomenu zvanom – sugestija. Ili, placebo-efektu. O njegovom postojanju se ne raspravlja. Farmaceuti ga, naprimjer, koriste kao mjerilo poređenja prilikom testiranja novih kura. Svi lijekovi, ustvari, prije nego stignu u slobodnu prodaju, moraju pokazati da djeluju barem malo više nego placebo (čija je efikasnost oko 22-30 posto). Nije slučajno američka Food and Drug Administration 2003. godine dozvolila prodaju lažnih pilula, uvijek radije korištenih od sirupa i sl. Ali, zašto nekad placebo djeluje efektnije od lijekova? Da li je moguće izmjeriti nešto neopipljivo kao što je iluzija?
Na to pitanje probali su odgovoriti neurofiziolozi s Univerziteta u Michiganu, koji su uz pomoć posebnog aparata (PET aparat, tomografija i emisija pozitrona) razaznali i fotografirali placebo-djelovanje. Posmatrajući mozak volontera, ubijeđenih da su dobili sredstvo protiv bolova (ustvari se radilo o vodi), podvrgnuli su ih određenoj boli (injekcija) i konstatirali da se kod svih aktivirala NAC zona, duboka zona mozga, povezana s očekivanjem nagrade i zadovoljstva. Placebo-efekt stvara se upravo u tom dijelu mozga. Da li je moguće ova saznanja iskoristiti za liječenje, naprimjer kod postojanja bolova? Još uvijek je rano reći. Dva su mehanizma sposobna da objasne placebo: prvi je nagrada koja će pojedince natjerati na hazardne igre: zagriženim kockarima je dovoljno pomisliti na dobitak da bi se iz mozga počeli oslobađati dopamin i endorfin. Ovo im daje osjećaj zadovoljstva i podstiče ih na još jedan pokušaj, pa još jedan…
Isto vrijedi i za jedan način liječenja: ukoliko zamislimo da nam neki lijek može pomoći, ponekad dolazi do preuranjenog terapeutskog učinka (iako nismo svi na isti način osjetljivi). Placebo se zasniva i na mehanizmu prepoznavanja ili iskustva. Kada osoba zna da određena pilula djeluje, misli da će biti isto tako kada uzme bilo koju njoj sličnu. Isto je primijećeno i kod životinja. Eksperimenti su rađeni i s dopingom: uz placebo je došlo do poboljšanja rezultata sportista. Svako ko je imao pozitivna iskustva s lijekovima, generalno očekuje poboljšanje. Koje se i dogodi.
Pažnja: zbog istih razloga primijećen je i negativan placebo-efekt. Ukoliko smo pesimistični i bojimo se da će nam određeno liječenje škoditi, rizikujemo da nam se upravo to i dogodi. Kako bismo izbjegli tu pojavu, recept je samo jedan – pozitivno razmišljati. Odatle kreće proces samoizlječenja.
Ako ne vjerujete…
Veliki je broj dokaza o efikasnosti placeba u različitim oblastima medicine, koji potvrđuju sposobnost samoizlječenja našeg organizma.
Alergije u djetinjstvu Negativan efekt primijećen je kod dječijih alergija na određenu vrstu hrane. Podvrgavanje više od stotinu djece testu s pravim i lažnim alergenima, pokazalo je da 10 posto njih reagira i na neškodljive supstance.
Artroza koljena Na hjustonskom Baylor Collegeu operisano je 180 osoba s artrozom koljena na tri različita načina: invazivnijim, ispiranjem i lažnom intervencijom. Kod svih pacijenata pokazali su se slični rezultati, čak se dvoje lažno operisanih pacijenata tokom naredne dvije godine osjećalo bolje od ostalih.
Depresija i uznemirenost Istraživači s UCLA-e pokazali su da placebo može modificirati koncentraciju neurotransmitera kao i lijekovi. Isti su rezultati Instituta Karolinska iz Stockholma kada je u pitanju uznemirenost.
Bol u leđima U nedavnom istraživanju je 2000 osoba tokom šest mjeseci podvrgnuto pravim i lažnim tretmanima akupunkture, lijekovima i gimnastici. Akupunktura se pokazala efikasnijim načinom liječenja, bez obzira da li je bila prava ili lažna.
Homeopatija Na univerzitetu u Bernu, na osnovu 110 eksperimenata izvedenih proteklih godina, zaključeno je da homeopatija i placebo imaju skoro isto dejstvo. Može se reći da – funkcioniraju.
Kašalj Ispitujući sirup za iskašljavanje kod stotinu djece, istraživači s Univerziteta Pennsylvania su dokazali da nimalo nisu efikasniji od obične zašećerene vode.
cure.ba