Penzioneri (foto: cure.ba)
Iako će uskoro napuniti po 80 godina života, Sava i Bogoljub Simeunović iz okolice Tuzle još uvijek rade. Trude se zaraditi dodatno novac, jer penzija od koje godinama žive nije im dovoljna za život dostojan čovjeka.
„Radim, trčim, obadvoje radimo. Ja u kući – i vidiš poljoprivreda.“
„Petnaest dunuma uzorali zemlje, kukuruz bio, sad će ovo drugo nešto da se sije. Radi se, neću da čekam milostinju. Imam ovce, svinje, kravu.“
Bračni par Simeunović pripada najbrojnijoj skupini bh. društva – penzionerima, kojih danas u BiH ima više od 600.000. U proteklih sedam godina broj penzionera u Republici Srpskoj povećan je za više od 40.000, dok je istovremeno, broj radnika smanjen za oko 8.000. Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje već sada ima poteškoća pri isplati ionako niskih penzija, tvrdi predsjednik Udruženja penzionera RS-a Rade Rakulj.
„Te teškoće su upravo zbog slabljenja privrednih aktivnosti, odnosno nezaposlenost raste. Mi smo u decembru 2012. godine imali manje 22.500 ljudi platilaca doprinosa nego u 2011, a povećali smo broj penzionera“, navodi Rakulj.
Na području FBiH ukupno živi 378.000 penzionera. Broj zaposlenih u ovom bh. entitetu veći je svega za 60.000. Fond penzijskog osiguranja FBiH preopterećen je, nema priliva sredstava i, kako kaže predsjednik Udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić, penzioneri svaki mjesec strahuju hoće li dobiti penzije.
„Postojeće stanje je vrlo teško i mi ga ocjenjujemo kao katastrofalno. Podatak da se penzije u posljednjih pet godina povećane pet posto, a troškovi života preko sto posto, govori o jednoj teškoj situaciji fondova penzionog osiguranja“, napominje on.
Neophodne reforme
I Federacija i Republika Srpska susreću se sa još jednim ogromnim problemom. Naime, BiH primjenjuje sistem generacijske solidarnosti. To znači da generacija koja radi izdržava generaciju koja je radila, odnosno penzionere. Ovaj sistem je nastao prije više od 100 godina u Njemačkoj. Nekad je funkcionisao kada je osam radnika radilo za jednog penzionera. Danas je potpuno neodrživ i prijeti ugrožavanju stabilnosti penzionih fondova, smatra ekonomski analitičar, profesor Vjekoslav Domljan.
„Crvena lampica se pali kad dođe dva radnika na jednog umirovljenika, a kod nas je stanje tako da se izjednačio broj radnika i broj umirovljenika. Idemo polako prema onom stanju koje je opisao Markez u svojoj knjizi ’Pukovniku nema ko da piše’ – možemo mi imati jako puno penzionera, ali će onda veličina penzije da se smanjuje i doći do te razine kada za nju ništa nećemo moći kupiti“, upozorava Domljan.
I Rade Rakulj slaže se sa činjenicom da su reforme neophodne.
„Trebali bismo izvršiti reformu ukupnog javnog sektora, jer kod nas u BiH javni sektor troši 62 odsto bruto domaćeg proizvoda.“
Ne krene li se sa reformom, bit će sve teže. Mogla bi se desiti, kako tvrdi ekonomski stručnjak iz Bijeljine Aleksa Milojević, jedna vrsta bankrota.
„Dok se ne promijeni privredni sistem i način vladanja, mi ćemo ići sve više u deflaciju. Nastaviće se ubrzano trend propadanja preduzeća i rast nezaposlenosti. Mi idemo u duboku, duboku recesiju. Mi 15 godina uništavamo vlastitu privredu, a zadužujemo se“, navodi Milojević.
To ne zanima pretjerano političare na vlasti. Njima su već treću godinu od izbora jedino bitne rekonstrukcije vlada na različitim nivoima. Profesor Domljan mišljenja je da će najveće posljedice opet trpjeti penzioneri.
„Slikovito kazano, oni su u propasti, a suštinski to znači da će se penzije smanjivati. Imate situaciju da svega 15 posto penzionera u FBiH ima puni radni staž, a u RS 17 posto. Već samo ova dva pokazatelja pokazuju koliko su oni neodrživi. Međutim, sad zasad na stolu nema niti jednog suvislog prijedloga kako da se ovo pitanje riješi.“
Penzionim fondovima prijeti kolaps, ali svi oni koji primaju plaće iz budžeta ne treba da brinu – jer su njihova primanja, zahvaljujući kontinuiranom zaduživanju, zagarantirana. O kako vrućem krompiru se radi potvrđuje podatak da većina zemalja u dvostruko boljoj situaciji pali alarm spašavajući svoje penzione sisteme. Bh. vlasti to ne brine mnogo, jer će o tome misliti tek 2015. godine, za kada su planirali početi sa provedbom Strategije reforme penzionog i invalidskog osiguranja.
Radio Slobodna Evropa
