spavanje (foto:cure.ba)
Iako postoji više teorija o tome kako možemo mjeriti koliko smo pametni, svi se možemo složiti da ljudski mozak ima sposobnost prilagodbe i razvoja. Neuronske mreže proširuju se i osnažuju kroz učenje, a postoji i nekoliko jednostavnih načina kojima možemo poboljšati svoje ‘moždane performanse’.
Meditacija
Razne koristi meditacije poznate su nam već hiljadama godina. Praktikovanje meditacije razlikuje se od osobe do osobe, ali najčešće uključuje tišinu, mir i kontrolisano disanje, čime pojedinac postiže stanje mentalne mirnoće.
Pojedina istraživanja koja su uključivala skeniranje mozga pokazala su da meditacija utiče na strukturu mozga. Istraživači vjeruju da se pamćenje, funkcionalnost i mogućnost koncentracije mogu znatno popraviti meditacijom.
Vježbajte mozak
Mozgu je, baš kao i mnogim dijelovima ljudskog tijela, potrebna vježba da bi zadržao snagu i vitalnost. Pojedine vježbe za mozak su zabavne aktivnosti, poput slaganja puzzli, igranja sudokua… Postoje i druge vježbe, poput matematičkih problema i zadataka koji uključuju geometriju. Čak je i jednostavno čitanje članaka, poput ovog, jedna vrsta vježbe za mozak.
Ukoliko vam se navedeni načini čine dosadni, pokušajte samo promijeniti neke stvari u svojoj svakodnevici. Tako, primjerice, zube ujutro perite drugom rukom ili hodajte drugim putem do posla.
Konzumirajte bakterije
Tokom 2010. godine grupa naučnika predstavila je rezultate istraživanja koje je pokazalo da su pojedine vrste bakterija, koje se inače nalaze u zemlji, miševe učinile ‘pametnijima’. Naime, miševi koji su dobijali bakteriju Mycobacterium vaccae ostvarivali su bolje rezultate u testiranjima koja su uključivala labirinte, te su pokazali manju količinu anksioznosti dok im je mozak ujedno lučio veću količinu serotonina u prednjem dijelu mozga. Bakterija ujedno podstiče rast neurona.
No, to ne znači da bismo trebali izaći van i početi jesti zemlju, jer tu bakteriju u tijelo možemo unijeti radom u dvorištu ili vrtu, pa čak i tokom laganih šetnji kroz šumu.
Naspavajte se!
Mnoga toga vezanog uz spavanje zasad je još uvijek nepoznato, no znamo da su naučnici dugo vremena bili u krivu misleći da se mozak tokom spavanja jednostavno ‘isključi’ kako bi se ‘napunio’.
No, novija istraživanja pokazuju da mozak tokom noći procesira informacije iz prethodnog dana. Problemi sa spavanjem mogu uzrokovati i druge moždane probleme, zbog čega je jasno da dobar san može povećati funkciju mozga i omogućava nam da se bolje usredotočimo.
Brinite se za svoje tijelo
Naše tijelo je povezano i zbog toga je tjelovježba vrlo važna za zdravlje, kako cijelog tijela tako i mozga. Jednostavno ubrzanje krvotoka povećava unos kiseonika i glukoze u mozak, a koordinacija koja nam je potrebna za obavljanje određenih vježbi takođe pomaže u ‘razgibavanju’ mozga, posebice kada isprobavamo nešto novo.
Hrana je takođe vrlo važna. Postoji niz namirnica koje se povezuju sa zdravim mozgom, poput ribljeg ulja, jaja, proteina i tamnozelenog povrća. Zeleni čaj i orašasti plodovi su takođe dobri za mozak.
Kombinacija dobre hrane, dovoljne količine sna i vježbanja (tijela i mozga) ključ su za bolje pamćenje i kvalitetniji rad mozga.
cure.ba
